BiH

Mreža za izgradnju mira

Budućnost BiH leži u održivom i participativnom ekonomskom razvoju njenih lokalnih zajednica

03/02/2022

Najizrazitiji primjeri podcijenjenosti financijskih sredstava su poduzetnički inkubatori i druge institucije

Mreža za izgradnju mira okupila je niz stručnjaka koji su na današnjoj konferenciji predstavili rezultate polugodišnjeg istraživanja o socioekonomskom stanju u 16 gradova u BiH, saopćeno je.

Na konferenciji je učestvovalo 90 predstavnika civilnog društva, općinskih vlasti, javnih institucija, poslovnog sektora i međunarodne zajednice.

Glavni rezultat provedenog istraživanja jeste indikacija da su poslovni sektor i civilno društvo vrlo zainteresirani za socio-ekonomski razvoj svojih zajednica, da su generalno upoznati sa stanjem na terenu ali da su vrlo malo uključeni u procese lokalnog ekonomskog planiranja od strane svojih lokalnih vlasti. U svim lokalnim zajednicama, bez obzira na političku ili etno-nacionalnu kompoziciju vladajuće strukture, očigledna je isključenost velikog broja građana iz procesa lokalnog razvoja.

U tom pogledu, nije iznenađujući ni sljedeći rezultat istraživanja koji ukazuje na činjenicu da u značajnom dijelu lokalne razvojne strategije i planovi ne reflektiraju potrebe poslovne zajednice i civilnog društva niti građana.

„Nedostaju osnovni statistički pokazatelji kojima se mjeri razvoj lokalnih zajednica u BiH. Bez ovih podataka nemoguće je planirati niti procjenjivati javne politike,“ navodi Elma Demir, voditeljica provedenog istraživanja Mreže za izgradnju mira i istraživačica IMT Biznis škole u Parizu.

Posebno nedostaje vizije u pogledu lokalnog razvoja kroz reindustralizaciju, inovacije i izgradnje adekvatne infrastrukture koja će adresirati kako potrebe građana tako i potrebe poslovne zajednice. Tako na primjer, istraživanje je ukazalo na činjenicu da veliki broj lokalnih zajednica ima IT firme koje posluju za strano tržište ali koje ne rade u BiH. Dodatno, zabilježena je nezaposlenost s jedne strane a s druge nemogućnost pronalaska adekvatnog stručnog kadra.

„Obim predviđenih ulaganja je simboličan u odnosu na značaj potreba koje treba zadovoljiti. Najizrazitiji primjeri podcijenjenosti financijskih sredstava su poduzetnički inkubatori i druge institucije. Naprimjer, Stolac za izgradnju i uspostavljanje poduzetničkog inkubatora predviđa 20 hiljada KM, a za kreditno-jamstveni fond 30 hiljada KM. S druge strane, postoje primjeri alokacije značajnih sredstava za zadovoljavanje identificiranih potreba, kao što je primjer Banja Luke sa podrškom Centru za inovacije i uvođenje vaucher šeme za podršku inovacijama u Brčko Distriktu. Zabrinjava zanemarivanje potreba za pripremu projekata za međunarodno financiranje (EU, međunarodne razvojne agencije, IPA III i Investicijski plan za Zapadni Balkan),“ naglasio je dr. Anto Domazet, profesor emeritus na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Zabilježen je i veliki interes lokalnih aktera za zelenu transformaciju ka održivom i pravednom razvoju njihovih lokalnih zajednica, kao i za informatizaciju odnosno digitalizaciju ne samo javnih usluga nego i rada. Međutim, očigledan je i nedostatak kapaciteta i vizije kako provesti ovakve procese kod većine učesnika istraživanja kao i kod lokalnih vlasti.

„Da bi se promijenili neodrživi modeli potrošnje i proizvodnje u jedinicama lokalne samouprave, planiranje i praktične akcije moraju biti transdisciplinarne, aktivno uključivati aktere u proces njihovog zajedničkoj razvoja, a istovremeno moraju biti vođene principima dobrog upravljanja uz podrške snažne političke volje,“ naglasio je dr. Ermin Cero, profesor na Internacionalnom Burch Univerzitetu.

Pored već poznatog trenda masovnog odlaska mladih i stručne zajednice koji je potvrđen provedenim istraživanjem, zabilježen je i visok nivo ekonomske nejednakosti među građanima i porasta siromaštva i gladi u svih 16 lokalnih zajednica, bez obzira na političku ili etno-nacionalnu kompoziciju vladajuće strukture.

„Glad, kao negativan društveni fenomen, prisutna je na području skoro svih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, sa malim razlikama u pogledu društvenih skupina koje pogađa,“ istakla je Mirjana Čuskić iz Helsinškog komiteta za ljudska prava.

Sagovornici iz svih šesnaest posmatranih lokalnih zajednica su rekli da su klimatske promjene evidentne i da se očituju kroz niz negativnih posljedica na život stanovnika, poljoprivredu, ekonomiju, sigurnost, kvalitet života i javno zdravlje.

Zajedničko za lokalne vlasti skoro svih posmatranih opština je da ne predlažu konkretne načine borbe protiv klimatskih promjena. Ekološke projekte skoro uvijek iniciraju međunarode organizacije, civilno društvo ili privredni sektor. Komunalsni otpad, koji je trenutno veliki problem i opasnost za okolinu i javno zdravlje je nužno što hitnije pretvoriti u resurs koristeći dostupne i dokazano uspješne prakse.

Korupcija je percipirana kao značajan generator i katalizator ekoloških problema u svim posmatranim lokalnim zajednicama. Lokalne vlasti se često ne libe kršiti zakon a privatni interesi mnogo lakše dopiru do institucija i poluga vlasti nego javni interes za očuvanje okoline.

„Bosna i Hercegovina kao zemlja u tranziciji koja prelazi iz socijalističkog u kapitalistički sistem definitivno treba da teži samoodrživosti. Samoodrživost za lokalne zajednice Bosne i Hercegovine bi značilo oslanjanje na vlastite potencijale i vrijednosti, njihovo korištenje na eko-prihvatljive načine, te pravovremeno i sistematsko planiranje i korištenje vlastitih resursa. Bosna i Hercegovina je još uvijek daleko od toga da za nju kažemo da je to „samoodrživa zemlja“ i tome umnogome priječi put kompleksan vladajući sistem, neprilagođeni savremenom kontekstu i potrebama zakonodavni okviri, nedostatak istraživačke komponente pri pristupanju kreiranju strategija i planova razvoja lokalnih zajednica i nepravilno nadziranje sprovedbe onih postojećih,“ navela je Nerdžis Čaplja, projektna menadžerica Fondacije Muharem Berbić.

Mreža za izgradnju mira nastaviti će provedbu istraživanja socioekonomskog stanja u dodatnih 10 gradova odnosno lokalnih zajednica u BiH, te će nastaviti javno zagovarati prema svim institucijama vlasti i međunarodnim organizacijama za

U provedenom istraživanja učestvovalo je 1054 građana/ki putem ankete, 160 predstavnika civilnog društva putem fokus grupa i više od 160 predstavnika poslovnog sektora, javnog sektora i stručnjaka.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.