Članovi Istražne komisije: Pravosuđe BiH nije nedodirljivo, politički utjecaj je ogroman

Na konferenciji „100 lica korupcije“ koju je organizirao Nacionalni demokratski institut u BiH, a koja je okupila parlamentarce, predstavnike političkih stranaka, nevladinog sektora, akademije, međunarodne zajednice i medija govorilo se i o parlamentarnom nadzoru odnosno radu Istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu Predstavničkog doma PSBiH.

Piše: A. DUČIĆ

Predsjedavajući komisije Damir Arnaut kazao je kako je predviđeno da danas na sjednici ovog parlamentarnog tijela bude saslušan i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

-Pitat ćemo ga zašto nisu doneseni ključni zakoni, kandidatski status BiH bez toga je samo zavaravanje javnosti – rekao je Arnaut.

Govoreći o donošenju ključnih zakona potrebni za napredak BiH ka EU, Arnaut je kazao da SNSD i HDZ, inače jedine dvije parlamentarne stranke koje nemaju svoje predstavnike u Istražnoj komisiji, imaju kontrolni paket u Domu naroda i tu zakoni bitni za EU ne mogu bez njih biti usvojeni.

-Prošle sedmice je isteklo pet godina od trenutka kada je Dragan Čović, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH predao aplikaciju za članstvo u EU. Dok ne dobijemo kandidatski status ne možemo otvarati poglavlja. BiH nema pristup brojnim evropskim fondovima, jer nije kandidat. Bili bi i u puno boljoj situaciji po pitanju nabavke vakcine i drugih stvari. Sve ove stvari nisu stvar „nekolegijalnosti“ SNSD-a i HDZ prema Istražnoj komsiji. Nas je osam članova, dolazimo iz šest različitih stranaka i iz FBiH i RS, a atmosfera je ne samo kolegijalna već nešto što do sada nije viđeno na političkoj sceni i to nam garantuje da ćemo kreirati jedan zaista dobar izvještaj koji će biti usvojen u Predstavničkom domu – kazao je Arnaut.

Na upit Fokusa za komentar o političkom utjecaju na Sud i Tužilaštvo BiH, Arnaut je rekao da su na Istražnoj komisiji o tom problemu možda najviše govorili.

-Saslušani svjedoci su davali vrlo konrektne odgovore. Ono što se prožima jeste da je politički utjecaj na pravosuđe previsok i kao takav nedopustiv. To zaista ukazuje da je pravosuđe u problemima kada je riječ o tom utjecaju, i to se dešava na svim nivoima. Napredovanje u pravosuđu podrazumijeva neku vrstu podrške od neke političke opcije. Ogromna većina ljudi su pošteni i časni ljudi. Ako je 5 do 10 posto na rukovodećim pozicijama pod političkim utjecajem onda je pravosuđe u problemima jer 90 ili 95 posto ne može raditi posao kako treba – rekao je on.

Član komisije Branislav Borenović kaže da SNSD i HDZ pokazuju ignorantski odnos prema istražnoj komisiji, te je naveo primjer ministra pravde BiH Josipa Grubeše (HDZ) koji je odbio poziv komisije da bude saslušan.

-Komisija je napravila značajan iskorak kada je u pitanju utvrđivanje istina i realnog stanja u pravosuđu. Potpuno je neprihvatljivo da ministar pravde ne želi razgovarati sa legitimno izabranim parlamentarcima – rekao je Borenović.
Članica komisije Alma čolo kaže da se po prvi put od Dejtona jedna parlamentarna komisija bavila pravosuđem BiH.

-Pravosuđe je nakon reforme stvorilo sliku da je nedodirljivo i ga ne smije niko pitati kako radi. U 2019. ste imali samo 232 optužnice za korupciju, a ima 400 tužilaca na svim novima. To onda govorilo da nije bilo nijedna cijela optužnica po tužiocu – kazala je Čolo.

Ivana Korajlić iz Transparency International kaže da Tužilaštvo proizvoljno određuje čime će se baviti, bez nekih relevenantnih kriterija.

-Kada pogledate šta sve tužilaštva i sudovi podvode pod krivičnim djelima korupcije, može se komotno reći da se trećina toga ne može računati kao primjer korucpije. Npr. radnik na benzinskoj pumpi koji ukrade novac stavlja se u statistiku pod korupcijom. Nažalost, kod nas se tužilaštva, a posebno Tužilaštvo BiH stavilo u ulogu politike i koristi za obračune sa neistomišljenicima pa i unutar samog pravosuđa. Pod pritskom javnosti se formiraju predmeti, kako bi se pokazalo da se nešto radi – rekla je Korajlić.