Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici nije podržao većinom glasova zaduženje Federacije BiH kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju putne poddionice Poprikuše – Nemila na Koridoru 5-C.
Većine glasova nije bilo ni u tajnom elektronskom glasanju niti u zatraženom ponovnom, usmenom izjašnjavanju na osnovu pojedinačne prozivke delegata.
Predstavnički dom je nedavno odobrio ovu odluku, ali ne može stupiti na snagu bez podrške i Doma naroda.
Odlukom je bilo predviđeno zaduženje Federaciji BiH od 95 miliona eura, s rokom otplate od 11 godina i četvorogodipnjim grace periodom. Predviđena dužina poddionice Poprikuše – Nemila je 5,5 kilometara, a krajnji dužnik i implementator projekta bilo bi preduzeće Autoceste Federacije BiH.
PROČITAJTE JOŠ Haos na sjednici NSRS-a: Stevandića zbog Vojske RS-a gađao papirima i nazvao “đubretom”
Za razliku od ove odluke, Dom naroda je danas dao većinsku podršku za kreditno zaduženje od 79,9 miliona eura kod Međunrodne banke za ovnovu i razvoj (IBRD), za realizaciju Projekta koji se odnosi na regije bogate ugljem u FBiH, konkretno na područja rudnika Zenica, Tuzla i Banovići.
Predstavnički dom je nedavno uskratio podršku toj odluci pa su njeni zagovornici danas u Domu naroda izrazili nadu da će i tu ipak biti usvojena jer u protivnom, ne može stupiti na snagu.
Od 79,9 miliona eura zaduženja, oko 50 posto se odnosi na Federaciju, oko 20 posto na Javno preduzeće Elektroprivreda BiH i oko 30 posto na Rudnik mrkog uglja Banovići.
Predviđeni rok otplate kredita je 32,5 godina, grace period je sedmogodišnji.
Lakić se obratio delegatima
Prema obrazloženju Federalne vlade koja je i predložila Parlamentu ovu odluku, kao i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića koji se obratio danas delegatima Doma naroda, zaduženje se odnosi na realizaciju Projekta nazvanog “Pravedna tranzicija u odabranim regijama bogatim ugljem u Federaciji BiH“.
Suština je da treba podržati razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća u regijama bogatim ugljem, jačanje institucionalnog okvira za Pravednu tranziciju – zatvaranje rudnika mrkog uglja Zenica, rekultivaciju i prenamjenu zemljišta za novo korištenje, uvođenje čiste energije, kao i podršku rudarima i zajednicama za ekonomsku tranziciju.
U Projektu je prioritet stavljen na rudnik koji je spreman za zatvaranje, a to je Rudnik mrkog uglja Zenica, što nije slučaj sa tuzlanskim i banovićkim rudnikom.
U banovićkom je planirano postepeno zatvaranje neaktivnih površina, dok tuzlanski rudnik Kreka već ima zatvorenih površinskih kopova, ali s potencijalima za obnovljivu energiju.
Rudnik Zenica, prema riječima ministra Lakića, ima hitnu potrebu za podrškom u cilju odgovornog zatvaranja jame Raspotočje i podršku za pronalazak novih radnih mjesta za radnike. Projektom je inače predviđen novac za obaveze prema radnicima, pa i one za PIO.
U Rudniku mrkog uglja Banovići bit će pokrenuta instalacija fotonaponske elektrane (FNE), kao i pilot-aktivnosti u zajednici usmjerene na rane mjere ekonomske diversifikacije.
Instalaciju fotonaponske elektrane će provoditi Javno preduzeće Elektroprivreda BiH, kao i na području koje obuhvata rudnik Kreka u Tuzli, predviđeno je ovim projektom.
Sjednica Doma naroda je nakon navedenih odluka nastavljena narednim tačkama dnevnog reda.
