Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović-Hadžiabdić ocijenila je da pozicija žena u BiH pokazuje određene napretke, naglašavajući da su institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova, uključujući agenciju i entitetske gender centre, u proteklom periodu intenzivno radili na unaprjeđenju zakonskog okvira i strateških dokumenata u ovoj oblasti.
Istakla je, međutim, da i dalje postoji značajan prostor za dodatno unaprjeđenje položaja žena u BiH, posebno kada je riječ o prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, ekonomskom osnaživanju žena te povećanju njihovog učešća u javnom životu i na mjestima donošenja odluka.
PROČITAJTE JOŠ Dobila sam šaku u oko zato što sam promijenila kanal na TV-u. Bila sam trudna
Samra Filipović-Hadžiabdić se osvrnula i na širi globalni kontekst, navodeći da se u svijetu generalno primjećuju tendencije nazadovanja u oblasti ljudskih prava, pa samim tim i u oblasti prava žena.
“Međutim, svi zajedno ćemo raditi da zadržimo stečena prava i poboljšamo položaj žena u oblastima u kojima je to neophodno”, poručila je.
Ravnopravnost kao temelj demokratije
Budući da se danas obilježava Međunarodni dan žena, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u izjavi za Fenu naglasila je da nema istinske demokratije bez adekvatne ravnopravnosti spolova, dodajući da ravnopravnost nije samo pitanje ljudskih prava, već i važan faktor ukupnog društvenog razvoja i blagostanja.
“Moramo imati u vidu da 50 posto populacije u BiH čine žene i djevojčice”, istakla je, dodajući da upravo zbog toga unaprjeđenje njihovog položaja ima ključni značaj za rješavanje brojnih društvenih izazova.
PROČITAJTE JOŠ Ohrabrujući trend u FBiH: Drastično smanjen povratak žrtava nasilnicima
Samra Filipović-Hadžiabdić je također naglasila da evropska budućnost BiH daje dodatnu nadu institucionalnim mehanizmima, uključujući i Agenciju za ravnopravnost spolova BiH, da će država biti bliža evropskim standardima kada je riječ o jednakim pravima i položaju žena i muškaraca.
Spor napredak žena u ekonomiji i politici
Istraživanja UN Women pokazuju da će ženama u BiH biti potrebno više od stotinu godina da dostignu muškarce na vodećim pozicijama u ekonomskom, odnosno poslovnom sektoru.
Po rezultatima Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, iako žene čine 50,3 posto ukupne populacije, njihova zastupljenost na državnom i entitetskim nivoima vlasti iznosi tek oko 25 posto.
Nejednakost je vidljiva i na tržištu rada. Učešće žena u radnoj snazi u BiH manje je od 40 posto, dok je stopa zaposlenosti žena gotovo dvostruko niža u odnosu na muškarce. Samo oko četvrtine žena nalazi se na menadžerskim pozicijama, dok u velikom broju kompanija uopće nisu zastupljene u upravljačkim strukturama.
PROČITAJTE JOŠ Zidovi šutnje i institucije koje ne reaguju: Svjedočanstva žrtava porodičnog nasilja u BiH
Slična situacija je i u politici. Žene čine tek oko 20 posto donosilaca odluka, što je znatno ispod zakonom propisanih 40 posto zastupljenosti.
Nasilje nad ženama i globalna upozorenja
Istovremeno, statistike ukazuju i na ozbiljan problem nasilja nad ženama. Procjenjuje se da svaka druga žena u BiH tokom života doživi neki oblik nasilja. Tokom 2024. godine u prosjeku je svakog mjeseca počinjen jedan femicid, dok oko 80 posto žena koje trpe nasilje nikada to ne prijavi.
PROČITAJTE JOŠ Studija: Ženama u BiH biće potrebno 109 godina da ostvare punu rodnu ravnopravnost
Povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta 2026. godine, UN Women je izdao globalno upozorenje: pravosudni sistemi koji bi trebali štititi prava i vladavinu prava ne uspijevaju zaštititi žene i djevojčice širom svijeta.
Žene na globalnom nivou imaju samo 64 posto zakonskih prava koja imaju muškarci, što ih izlaže diskriminaciji, nasilju i isključenosti u svim fazama života.
To je jedan od nalaza novog izvještaja generalnog sekretara Ujedinjenih nacija pod nazivom “Osiguravanje i jačanje pristupa pravdi za sve žene i djevojčice”.
Izvještaj pokazuje i to da se djevojčice, po nacionalnim zakonima, i dalje mogu prisiliti na brak u gotovo tri od četiri zemlje svijeta.
Također, u 44 posto zemalja zakon ne propisuje jednaku naknadu za rad jednake vrijednosti, što znači da žene i dalje mogu biti zakonito manje plaćene za isti posao.
