Filipović – Hadžiabdić: Startamo s paketom mjera u borbi protiv nasilja u porodici

U narednom periodu provest će se niz aktivnosti kako bi se nasilje u porodici u vrijeme pandemije koronavirusa svelo na najmanju moguću mjeru, potvrdila je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH – Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Naglašava da je Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine prije 15 dana pokrenula aktivnosti i upozorila javnost i nadležne institucije o povećanju nasilja u porodici jer je to evidentno u ovakvim okolnostima u kojima se nalazimo uzrokovanim koronavirusom.

“U međuvremnu smo dobili i preporuke i podršku Grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) komiteta Vijeća Evrope i Evropskog instituta za ravnopravnost spolova upravo u tom smjeru da se apelira na nadležne institucije na reagovanje vezano za nasilje u porodici. Mi smo odmah stupili u kontakt s nevladinim organizacijama koje su na terenu, kao i sigurnim kućama tražeći od njih procjenu potreba korisnica i način na koji treba svi da reagujemo u ovoj situaciji”, kaže Filipović-Hadžiabdić.

SOS telefoni i sredstva za sigurne kuće

Napravili, su, navodi, analizu i sada su upravo u procesu realizacije interventne pomoći nevladinim organizacijama kako bi se što efikasnije reagovalo i prema žrtvama nasilja i prema potencijalnim žrtvama nasilja.

“Napravili smo nekoliko grupa interventnih mjera kao što je pojačanje SOS telefona i promocije tih telefona preko medija. Ovim putem pozivam i medije da malo više govore o tom pitanju i problemu nasilja u porodici. Iako znam da je problem koronavirusa u fokusu ne smijemo zanemariti ovaj aspekt nasilja u porodici. Među mjerama je i osiguravanje higijenskih potrepština za sigurne kuće i ostalo što je potrebno za njihov rad. Jer, i one su u problemu kako sa sadašnjim korisnicima tako i s primanjem eventualnih novih korisnika. Mi kao institucija koja se bavi ovim pitanjima i treba da reagujemo”, navodi Filipović-Hadžiabdić.

Kaže kako su u promišljanju i korak unaprijed, jer iza borbe s koronavirusom slijede ekonomske posljedice krize u BiH i čitavom svijetu.

“I već smo dio ljudstva u Agenciji koji je inače, veoma limitiran, angažirali da radi i na mjerama ekonomskog osnaživanja žena iza ovog vala kada prođe pandemija koronavirusa. I mi kao i određene institucije imamo procedure koje moramo ispoštovati i iako su pojednostavljene, mi radimo na tome da se što prije realizuju ti paketi interventne pomoći. Tu je i saradnja s međunarodnim insritucijama i donatorima, jer moramo i s njima da iskooordiniramo da to ide iz budžeta projekata koji su bili na drugi način planirani. Moramo da radimo na relokaciji tih budžetskih sredstava što svakako zahtjeva poštovanje određenih procedura”, navodi Filipović-Hadžiabdić.

Kaže kako su osim medija i nevladinih organizacija institucije u BiH one koje također, moraju pravovremeno reagovati.

“Izdali smo preporuke i prema nadležnim institucijama. I prije pandemije koronavirusa su sve institucije bile uključene u aktivnosti borbe protiv nasilja u porodici, kako u domenu prevencije tako i pružanja potpore i zaštite. Dakle, ranije, prije pandemije su postojali protokoli između nadležnih institucija, jer je za rješavanje ovog pitanja potreban multisektorski pristup, taj jedan lanac zajedničkog djelovanja između policije, centara za socijalni rad i zdravstvenih institucija. Sada bi se dakle, ovi krizni štabovi trebalo da praktično primjene samo te protokole koji su postojali i prije pandemije. Znam i svi smo svjesni da je pandemija prvi gorući problem, ali svakako ni ovaj aspekt borbe protiv nasilja u porodici se ne smije zanemariti”, kaže Filipović-Hadžiabdić.

Ne smijemo zanemariti ulogu žena

Ciljano će ponovno poslati preporuke kriznim štabovima na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine da uzmu u obzir i taj aspekt, da se samo protokoli koji su već postojali reaktiviraju u ovom smislu.

“To znači brza intervencija policije, centara za socijalni rad i ako je neophodno zdravstvenih institucija. Ali, rekla bih da su u ovoj fazi najbitniji intervencija policije i centara za socijalni rad”, ističe Filipović-Hadžiabdić.

Kaže kako bi na prevenciji nasilja mediji mogli imati veliki uticaj kao i službe koje su već organizovane, a veoma su značajne kao što su mreže psihologa i neuropsihijatara.

“Oni su se već samoorganizovali i sami aktivirali. Međutim, trebalo bi se na neki način kanalisati cijelu stvar i jednostavno da se i žrtve i potencijalni nasilnici mogu obratiti na te telefone, tim osobama koje bi na profesionalan način mogle reagovati u smislu prevencije”, ističe Filipović-Hadžiabdić.

Smatra da je u ovo vrlo složeno vrijeme nedovoljno vidljiva uloga žena.

“Brojne žene su angažirane od bezbjedonosnog do zdravstvenog sektora. Ne smijemo zaboraviti trgovački sektor gdje su žene zaista na prvim linijama. Jer, u trgovinama, apotekama, i svim ovim uslužnim djelatnostima koje rade uglavnom vidimo žene. Tu je potrebno apelirati na sredstva zaštite žena koje su stavljene na prve linije, a svakako ne zaboraviti da te iste žene da su im povećane i obaveze kod kuće. Jer, u eri ove pandemije, rekla bih, kao i u doba ratnih dejstava, jer imamo i to iskustvo, su sve te kućne obaveze i obaveze brige koje su tradicionalno na ženama sada se ponovo vratile i one su dodatno opterećene. Tako da bi trebalo i s određenim apelima pa i organizacije domaćinstava, vršiti podjele te uloga i u samom domaćinstvu. Sve s ciljem da ne pada sve na žene nego da zaista podsjetimo nas da smo svi sretniji ako dijelimo te uloge i ako dio tog tereta koji je kod nas tradicionalno na leđima žena trebaju da dijele svi ukućani”, kaže Filipović-Hadžiabdić.