Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Genjac: BiH se kreće naprijed, ali sporo

genjac

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac je, povodom 25 godina od sticanja nezavisnosti BiH, izjavio Feni da je odmah po sticanju nezavisnosti Bosna i Hercegovina izložena brutalnoj agresiji s masovnim stradanjem stanovništva, progonima, logorima, razaranjem privrede.

Podsjeća da su ratna stradanja zaustavljena 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazum čiji je sastavni dio i Ustav BiH.

Po njegovim riječima, uspostavljena je izuzetno složena državna struktura s unitarnim entitetom Republika Srpska i visoko decentraliziranim entitetom Federacija BiH.

Genjac navodi da se Ustav zasniva na osjetljivom balansu etničkog i građanskog principa.

– U poslijeratnom periodu možemo razlikovati nekoliko faza s naglašenim prisustvom međunarodne zajednice: periodi stabilizacije (do ‘97.) s naglašenom ulogom NATO-a, period Bonskih ovlasti (1997.-2000.) sa snažnim ovlastima visokog predstvanika radi nametanja sistema koji je trabao postati samoodrživ, period partnerstva (2000.-2002.) u kome se vođenje procesa prepušta domaćim vlastima – kazao je Genjac.

Dodaje da krajem 2002. godine započinje period u kome domaće vlasti preuzimaju vlasništvo nad reformama.

Genjac ocjenjuje da je novi pristup, promoviran kao formula za ispunjene evropskih standarda, rezultirao usvajanjem velikog broja kapitalnih reformskih zakona, „ipak uz veliku podršku eksperata OHR-a“.

Podsjeća da je tokom 2003. provedeno prioritetnih 16 reformi za pozitivnu ocjenu studije izvodivosti i za saglasnost Brisela za otpočinanje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju.

– Otvorena je evropska perspektiva i započet je period koji se može nazvati briselizacijom, odnosno standardizacijom radi članstva u EU. Pregovori u vezi sa SAA su uspješno vođeni i relativno brzo okončani – ističe.

Dodaje da je, nakon greške s postavljanjem izmjene Ustava kao uvjeta za kandidatski status BiH, Brisel promijenio redoslijed prioriteta pa su socioekonomske reforme stavljene u prvi plan.

– Nedavno je prihvaćena naša aplikacija za članstvo u EU, u toku je popunjavanje Upitnika pred dobijanje kandidatskog statusa. Paralelno je tekao proces u vezi s integrisanjem BiH u NATO, dobili smo Akcioni plan za članstvo (MAP) koji će se aktvirati nakon knjiženja perspektivne vojne imovine – naveo je Genjac.

Po njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina kreće naprijed, ali veoma sporo. Kaže da su „jako suprotstavljene vizije političkih aktera o izgledu i budućnosti države: prisutno je insistiranje na apsolutizaciji etničkog principa pa čak i osporavanja bilo kakve budućnosti države“.

– Zbog tih ciljeva se ucjenjuje i blokira napredak države. To sprečava uspostavu političkog društva, usporava nužne reforme, uzrokuje tinjajuću nestabilnost koja odvraća investicije. Štetu trpe svi građani BiH i neophodan je povratak i posvećenost nužnim socioekonomskim reformama – smatra.

Upitan kako danas gleda na vrijeme u kojem je održan referendum za nezavisnost BiH, kaže da je to bilo vrijeme krupnih, a neizbježnih odluka i velikih briga zbog prijetećeg nasilja.

Dodaje da je BiH ispunila rigorozne zahtjeve za priznanje prava na nezavisnost koje joj je postavila Arbitražna komisija Međunarodne konferencije o Jugoslaviji.

– Očekivali smo da takvo priznanje obavezuje i međunarodnu zajednicu koja je imala sredstva i mogućnost da spriječi razaranje ustavnog poretka i agresiju na suverenu, međunarodno priznatu državu BiH. Nažalost, ono što je apsolutno nedopustivo prema bilo kojoj evropskoj državi, prema BiH je predugo tolerisano. S posljedicama tog dvostrukog standarda „međunarodne zajednice“ dugo ćemo živjeti – zaključio je Genjac.