BiH

Gračaničko keranje: Nepriznato blago Bosne i Hercegovine

21/05/2015

Jedinstvenim radovima od čipke i kere danas su se u Bosanskom kulturnom centru Tuzla predstavile gračaničke žene koje stoljećima, pomoću igle i tankog konca, njeguju vještinu keranja. Iako je svijet prepoznao vrijednost ovih radova, članice Udruženja Gračaničko keranje usamljene su u borbi da se ova vještina, koja se prenosi s koljena na koljeno, zaštiti i uvrsti na UNESCO-ovu listu.

“Izložbe su uvijek posebne, žive i različite, a nikad ipak monotone. Predstavljamo nove stvari i prilagođavamo ih savremenom životu, kako bismo ručni rad uklopili i prilagodili modernim, mlađim generacijama, mada većina, bez obzira na starosnu dob, zna i cijeni ovu vrstu ručnih radova”, izjavila je za AA Azemina Ahmedbegović, predsjednica Udruženja Gračaničko keranje, koje okuplja 200 bosanskih žena, čije vrijedne ruke strpljivo keraju metre unikatnih radova.

Za keranje stolnjaka dužine jednog metra potrebno je između dva do tri mjeseca.

“Teško je definisati koliko vremenski traje izrada jednog predmeta, kao i odrediti mu cijenu. Sve zavisi od mustre i debljine konca, a cijena stolnjaka dužine jednog metra je između 300 i 400 KM. Inače, najveći urađeni stolnjak dvije žene radile su godinu dana. Bio je dug četiri metra i rađen je prema narudžbi, kao poklon za jednu porodicu u Dubaiju”, kazala je Ahmedbegović, dodajući da je bio veoma skup.

Govoreći o vještini keranja, sagovornica AA naglasila je da je riječ o umjetnosti u kojoj greške nisu dozvoljene.

“Osim koncentracije i strpljenja, prilikom keranja neophodna je preciznost i nepogrešivost. Rad sa šivećom iglom i koncem ne trpi pogreške, jer nema paranja i nemoguće je ispraviti i najmanji propust. Međutim, ova vrijednost nije prepoznata i nije zaštićena. Žene koje baštine tradiciju usamljene su u borbi za uvrštavanje gračaničke kere na UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine. Nijedno ministarstvo nije se uključilo u tu priču, ali nadamo se da će uskoro doći vrijeme kada ćemo s ponosom moći kazati da je keranje zaštićeno, jer je ono jedno od brendova našeg podneblja”, pomalo je ogorčena Ahmedbegović, koja je dodala da gračaničko keranje nosi geografsku oznaku, što znači da je ova vještina upisana u Registar geografskih oznaka pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.

Gračaničko keranje: Nepriznato blago Bosne i Hercegovine

Inače, Udruženje Gračaničko keranje prošle je godine za Dan nezavisnosti napravilo prvu heklano-keranu zastavu Bosne i Hercegovine. Prije četiri godine dizajnirale su i ručni rad “Srebrenički cvijet”, koji predstavlja simbol genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine i ogroman broj žrtava, a cvjetić je sa velikim poštovanjem prihvaćen od strane domaće i inostrane javnosti.

Među brojnim nagradama koje sa ponosom ističu je i priznanje iz Istanbula, s Internacionalnog susreta umjetnika sa manifestacije “Istanbul – Evropski grad kulture 2010”. Neke od izložbi na kojima su Gračanke predstavile svoje radove održale su se u Sarajevu, Goraždu, Visokom, Čeliću, Zagrebu i Šangaju (Kina).

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.