BiH

Intervju

Halil Lagumdžija za RSE: Tužioci i sudije iz RS ne bojkotuju rad VSTV-a BiH

24/08/2021

Lagumdžija kaže kako je svjestan da politika oduvijek pokušava ostvariti svoj uticaj na rad pravosuđa, ali i da se povjerenje građan u pravosudni sistem u BiH može vratiti samo predanim radom i poštivanjem zakona

Tri prethodnika glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH) Gordane Tadić nisu završila svoj mandat što smatram indikativnim, ocijenio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Halil Lagumdžija.

On je na funkciju predsjednika Vijeća došao prije šest mjeseci poslije ostavke bivšeg predsjednika Milana Tegeltije nakon sumnji u umiješanost u koruptivne afere.

U prvih šest mjeseci Lagumdžijinog mandata izrečena je prvostepena disciplinska odluka o razrješenju glavne tužiteljice državnog tužilaštva, ali i pokrenut disciplinski postupak protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca koji je završio javnom opomenom.

U svom specijalnom izvještaju, objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe) ocijenio je kako je nedostatak posvećenosti vladavini prava fundamentalni problem Bosne i Hercegovine. Pribe je ocijenio i da je nedostatak povjerenja u pravosuđe posebno izražen u pitanju VSTV, na koji građani i članovi pravosudne zajednice često gledaju kao na centar moći bez odgovornosti, u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja.

Lagumdžija kaže kako je svjestan da politika oduvijek pokušava ostvariti svoj uticaj na rad pravosuđa, ali i da se povjerenje građan u pravosudni sistem u BiH može vratiti samo predanim radom i poštivanjem zakona.

Gospodine Lagumdžija, da li na rad VSTV utiče bojkot iz RS nakon što je donesen tzv. Inckov zakon (Zakon o zabrani negiranja genocida, koji je donio donedavni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko)?

– Članovi VSTV, svi, bez izuzetka, obavljaju sve svoje dužnosti. Do sada nije bilo čak ni naznake bilo kakvog bojkota. U ovoj proceduri, koju sam prethodno pomenuo, vezano za disciplinski postupak protiv glavne tužiteljice tužilaštva BiH, imali smo telefonsku sjednicu kojom se glasalo o zahtjevu za moje izuzeće. Svi članovi Vijeća, koji su bili u BiH odazvali su se pozivu. Dakle, nema nikakvih naznaka bojkota rada Vijeća od bilo koga, pa i od članova koji dolaze iz Republike Srpske.

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit naveo je, kada je preuzeo dužnost, da u pravosuđu „ima oblasti gdje je disfunkcionalnost više prisutna nego opredjeljenje da se radi zajedno“, pozivajući se na Pribeov izvještaj. Jeste li i gdje primijetili tu vrstu disfunkcionalnosti?

– Mnogi izvještaji međunarodnih eksperata koji su se bavili vladavinom prava u BiH ukazuju na manjkavosti pravosudng sistema. I sam VSTV je svjestan da postoje nedostaci i da je potreban angažman u različitim oblastima djelovanja. Reformski program VSTV je fokusiran upravo na ove oblasti rada pravosuđa koje je potrebno unaprijediti.

Određeni koraci su već poduzeti u pogledu utvrđivanja odgovornosti zbog nekorištenja CMS /TCMS sistema (sistem za upravljanje predmetima za sudove i tužilaštva), kao i implementacije Zakona o zaštiti tajnih podataka. Kada je u pitanju integritet nosilaca pravnih funkcija, a što je u fokusu naših budućih aktivnosti, mi smo već preduzeli aktivnosti na uspostavi odjela za integritet u mjeri u kojoj nam to dozvoljava sadašnje zakonsko rješenje.

U toku je procedura donošenja zakona o VSTV-u. Trenutno se to nalazi pred Parlamentarnom skupštinom BiH. Mislim i očekujem da će nam novi zakon dati šira ovlaštenja u pogledu uspostave i djelokruga nadležnosti Odjela za integritet. Ovaj Odjel za integritet bi se u budućnosti trebao baviti pitanjima provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija, kao i jačanjem kapaciteta ureda disciplinskog tužioca i disciplinskih komisija koje odlučuju o disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.

Vaš je prethodnik na ovu funkciju, a nakon afera, podnio ostavku, a međunarodni zvaničnici uključujući i ambasadu SAD su naveli kako se od novog rukovodstva očekuje da se obaveže na poboljšanje pravosudnog integriteta. Jeste li u ovih pola godine, koliko obnašate ovu funkciju, primjetili poboljšanje ili nailazite na prepreke?

– Mogu reći da ima određenih poboljšanja. To je proces koji će trajati. Vidljivi rezultati postoje, ali trebaće vremena za velike pomake. VSTV u ovom periodu intenzivno radi na okončanju starih konkursnih procedura, a u toku je procedura po novom velikom konkursu za izbor preko 130 nosilaca pravosudnih funkcija, što će dodatno doprinijeti efikasnom radu sudova i tužilaštava.

Moram napomenuti da, u vršenju poslova iz svoje osnovne nadležnosti, a to je izbor nosilaca pravosudnih funkcija, VSTV nastoji birati najbolje kandidate iz reda prijavljenih kandidata, koji ispunjavaju sve formalno-pravne uslove za izbor. Nekada je izbor ograničen na samo jednog kandidata, pogotovo kada su u pitanju rukovodeće pozicije, odnosno predsjednika sudova i glavnih tužilaca, a za čije imenovanje ne postoji formalna zapreka.

Nastojanje da se osigura nacionalni balans dodatno usložnjava proces imenovanja odnosno izbor najboljih kandidata. Prema dosadašnjoj praksi, odnosno zaključku Vijeća, moguće je odstupanje od nacionalnog balansa za jednu poziciju, kada imamo do 15 nosilaca pravosudnih funkcija na određenoj instituciji, ili za dvije pozicije, kada imamo više od 15 nosilaca pravosudnih funkcija.

Mislim da je pravosuđe dovoljno zrelo i spremno za promjenu ovakve prakse koja će ići u pravcu odabira kvalitetnih kandidata. Nacionalni ključ jeste važan, ali nije i ne bi trebao biti najvažniji prilikom izbora što je vjerujem jedan od pravaca u kojem treba pravosuđe ići u narednom periodu.

Prvostepena disciplinska komisija VSTV razriješila je dužnosti glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić zbog, kako je navedeno, disciplinskih prekršaja koji podrazumijevaju i nemar , ali i “propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća”. Ovo je još jedan glavni tužilac koji je u disciplinskom postupku razriješen dužnosti ili se suočava sa ozbiljnim posljedicama. Šta to govori o stanju u Tužilaštvu BiH?

– Disciplinski postupak protiv glavne tužiteljice Tužilaštva BiH još uvijek je u toku i pravosnažna odluka nije donesena. U ovoj fazi postupka, kada još nemamo konačnu odluku, nisam u mogućnosti komentarisati tok postupka. Ne želim se dovesti u situaciju da se u narednim fazama postupka traži moje izuzeće, zbog eventualnih stavova koje bih izrekao svojim komentarima.

Mogu reći samo da je postupak u fazi donošenja drugostepene odluke, a u povodu žalbe koju je glavna tužiteljica, odnosno njen punomoćnik izjavio na prvostepenu odluku. Nakon toga, oni su tražili izuzeće rukovodstva VSTV-a, konkretno moje i obje potpredsjednice Vijeća, te dva člana drugostepene disciplinske komisije. O tome su donijete odgovarajuće odluke, ali je ova procedura odložila rad drugostepene disciplinske komisije.

Kako bi ste, generalno, ocijenili stanje u bosanskohecegovačkom pravosuđu, s obzirom na činjenicu da nijedan glavni državni tužilac nije završio svoj mandat?

– To je vrlo indikativno. Mislim da je trenutna aktuelna glavna tužiteljica četvrta. Tri njena prethodnika nisu završila svoj mandat. To je veoma indikativno i ja bih se sa svojim komentarima za sada zadržao na ovome što sam rekao.

Disciplinska komisija VSTV izrekla je i javnu opomenu predsjedniku Suda BiH Ranku Debevecu. To je druga institucija čiji je čelni čovjek optužen, između ostalog, za narušavanje ugleda. Koliko to utiče na percepciju javnosti o radu pravosuđa?

– Svakako da utiče i ja ću samo reći da postupci koji se vode protiv nosilaca pravosudnih funkcija mogu se posmatrati dvojako. Prvenstveno se može posmatrati kao snaga pravosudnog sistema u procesu utvrđivanja odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija gdje se ista pravila primjenjuju za sve i gdje ne postoje takozvani nedodirljivi. Sa druge strane to se može loše protumačiti, kao, ako su rukovodioci procesuirani i disciplinski odgovaraju, kakve su onda sudije i tužioci, šta od njih očekivati?

Vaš je prethodnik, nakon brojnih tvrdnji o umiješanosti politike u VSTV, nakon ostavke, zaista i postao dio političke scene. Postoje li politički pritisci na pravosuđe i pokušaju da se politike uvuče u rad VSTV?

– Kroz istoriju je poznato da je politika nastojala ostvariti svoj uticaj na rad pravosuđa, manje ili više javno to demonstrirajući, na šta ukazuju brojni izvještaji stručnjaka. Vidljivo je to i kroz natpise u medijima povodom nekoliko disciplinskih postupaka od strane političkih stranaka, a ovi disciplinski postupci su od posebnog interesa javnosti gdje političke partije putem njima sklonih medija plasiraju teze kojima nastoje vršiti uticaj na VSTV BiH i pravosuđe u cjelini.

Kako nakon svih afera, upozorenja međunarodne zajednice, ali i struke, vratiti povjerenje građana u pravosuđe?

– Samo predanim radom, radom usmjerenim na poštivanje zakona i podzakonskih akata i Ustava ove zemlje. Predani rad se očekuje od svakog nosioca pravosudne funkcije koji radi na pojedinačnom predmetu, kao i Vijeća prilikom donošenja odluka iz svoje nadležnosti. Također, usvajanje i provedba reformskih dokumenata je jedan od načina vraćanja povjerenja u rad pravosuđa.

Komentari

Autor: Dženana Halimović (Radio Slobodna Evropa)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.