BiH

Žurnal

Istekla studija uticaja na okoliš za Doljanku: Da li su tajkuni jači od zakona?

17/07/2020

Podsjetimo da je u svom komentaru izvršna direktorica Aarhus centra Emina Veljović još prošle godine upozorila da je procedura izdavanja dozvola, iako prati zakonske procedure, bila urađena pro forme

Dvanaestog jula istekla je Studija uticaja na okoliš na osnovu koje je Federalno ministarstvo turizma izdalo okolinsku dozvolu za izgradnju male hidroelektrane na rijeci Doljanki kod Jablanice. Iako je izgradnja postrojenja završena još prije nekoliko mjeseci, još uvijek nije pušteno u rad jer FERK (Regulatorna komisija za energiju u FBiH) još uvijek nije izdao dozvolu za rad jablaničkoj firmi Eko-Vat, piše Žurnal.info.

Aktivisti za spas Doljanke nakon isticanja dozvole pisali su FERK-u tražeći da budu učesnici u procesu i njihov zahtjev sada je prihvaćen. Dobit će status umješača i učestvovat će u raspravi o izdavanju upotrebne dozvole.

U komentarima na nacrt dozvole tražili su da dozvola za rad ne bude izdata jer postoje dva sudska spora koja se vode u ovom predmetu – jedan pred Kantonalnim sudom u Sarajevu za poništenje okolinske dozvole, drugi u Mostaru za poništenje dozvole koju je izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNK.

U kontekstu zaključka Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kojim se zabranjuje gradnja malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, pozvali su ministricu turizma i okoliša Editu Đapo da preispita okolinsku dozvolu koju je ministarstvo koje vodi izdalo.

Studiju uticaja na okoliš izradila je firma Enova iz Sarajeva. Samo u prošloj godini Enova je imala prihod od 4,2 miliona KM. Ova firma pouzdan je i čest partner institucija na svim nivoima vlasti u FBiH u izradi studija i različitih vrsta ispitivanja. Samo posljednji primjer – Elektroprivreda BiH angažovala ih je kao konsultanta na izgradnji postrojenja na bloku 6 u TE Tuzla. Vrijednost ugovora – 1,1 milion KM.

U okolinskoj dozvoli za izgradnju mHe na Doljanki koju je izdalo Ministarstvo navode se negativni uticaji i to – sječa šume i uklanjanje vegetacije, zamućenje vodotoka i poremećaj režima toka vode, mogući negativan uticaj na tlo, onečišćenje vodotoka, poremećaji staništa vodenih ekosistema, i uništavanje živih organizama u njemu:

– Ne treba isključiti ni moguću incidentnu situaciju izlijevanja ulja i goriva iz gradilišne mehanizacije, koja može dovesti do onečišćenja vode i tla, te šteta po riblji fond i druge akvatične organizme. Do zagađenja vodotoka zauljenim vodama može doći sa područja smještaja mehanizacije, kao i zagađivanja otpadnim vodama fekalnog porijekla sa područja smještaja radnika

Podsjetimo da je u svom komentaru izvršna direktorica Aarhus centra Emina Veljović još prošle godine upozorila da je procedura izdavanja dozvola, iako prati zakonske procedure, bila urađena pro forme.

Podsjećajući da je mijenjana jačina hidroelektrana kao i trasa cjevovoda, ona navodi da se izmjenom lokacije i jačine mijenja i mjerenje ekološki prihvatljivog protoka. Studija nije dala dovoljno informacija o tome kakav će uticaj ove izmjene imati na protok rijeke, floru i faunu:

– Može se zaključiti da je došlo do značajnijih propusta prilikom izdavanja Okolinske dozvole, a na osnovu koje je investitor zatim, u relativno kratkom periodu pribavio i urbanističku saglasnost od Službe za upravu za prostorno uređenje, građenje, zaštitu okoline i stambeno-komunalne poslove Općine Jablanica. Također, vezano za samu izmjenu trase, na način da se mijenjaju katastarske parcele navedene u Rješenju Okolinske dozvole od 12.07.2017. Federalnog ministarstva okoliša i turizma, tako da se trasa spušta u korito rijeke Doljanke u dužini više od 1000 m, krše se odredbe Zakona o prostornom uređenju (“Službene novine HNK,” broj 4/2004 i 4/2014), naročito člana 55. pomenutog zakona, odnosno čl. 55. stava (5) a prema kojem urbanistička saglasnost, između ostalog, treba da sadrži “….nalaz o geotehničkom ispitivanju tla (gdje) je to potrebno,” kao i odredbe Zakona o građenju HNK (“Službene novine HNK,” broj 4/13), naročito u pogledu čl. 4. i čl. 7.

S obzirom na usvojene odluke u Parlamentu o obustavi gradnje malih hidorelektrana na bh. rijekama i rok od tri mjeseca za njihovo provođenje, te javne istupe ministrice Edite Đapo o tome kako se zalaže za zaštitu bh. rijeka, bit će zanimljivo ispratiti da li je ta želja samo deklarativna, predizborna, ili stvarna namjera da se prestane sa sakaćenjem prirode u korist investitora.

Komentari

Autor: Branka Mrkić-Radević (zurnal.info)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.