Institut za nestale BiH

Jurišić: Od postojanja Instituta, ekshumirano najmanje nestalih osoba

200220_nestali_markica (1)

Kulaglić poziva medije da mnogo više izvještavaju o ovoj problematici radi pritiska na domaće i međunarodne partnere

U protekloj godini u Bosni i Hercegovini je ekshumirano samo 97 posmrtnih ostataka osoba nestalih tokom proteklog rata, najmanje otkad postoji Institut za nestale osobe.

Nedostatak političke volje za rješavanje ovog problema je ključni razlog iz kojeg proizilaze svi drugi, a jedan je nedostatak informacija o lokacijama grobnica, izjavio je na pres-konferenciji predsjedavajući Kolegija direktora navedenog instituta Marko Jurišić.

On ističe da u je bosanskohercegovačkom društvu, ma koliko ono bilo podijeljeno, neophodno postići napokon konsenzus o toj problematici koja se inače politizira. Još nema društvenog konsenzusa o tome da je ovo pitanje zapravo ključno ako Bosna i Hercegovina želi napredak ka Evropskoj uniji, ističe Jurišić.

– Mislim da još jedni od drugih skrivamo informacije o lokacijama i politiziramo ovaj proces – izjavio je on između ostalog.

Ono što je dobro, po Jurišićevim daljnjim navodima, jeste Deklaracija iz 2018. godine, kada su u Londonu predsjednici vlada regionalnih zemalja izrazili opredjeljenje za rješavanje i prestanak politiziranja ove problematke te naglasili da institucijama koje se bave potragom za nestalima treba staviti na raspolaganje jače kapacitete.

Regionalne zemlje, slijedeći bosanskohercegovački primjer donošenja Zakona o nestalim osobama, napravile su sličan korak, a BiH ima dobar model u procesu potrage jer su mu stubovi Zakon i angažman Instituta, ali se još traga za 7.478 osoba, dva puta više nego u svim susjednim državama. Kod nekih susjeda ovo je pitanje broj jedan, pa „mi možemo da im zavidimo zbog odnosa prema procesu traženja nestalih“, ustvrdio je predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.

Jurišić je završio ovo obraćanje novinarima izrazivši nadu da će se i odnos institucija vlasti u BiH promijeniti, kao i da će se društvo napokon ujediniti na ovom pitanju.

– Ne mogu ni zamisliti evropski put BiH bez toga – zaključio je uz napomenu da je prošle godine, na web stranici bh. instituta postavljena aplikacija o svim verificiranim podacima o nestalim osobama i da je pri kraju formiranje regionalne baze još aktivnih slučajeva traženja.

Predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH Amir Kulaglić, koji se također obratio na ovoj pres-konferenciji, rekao je da će učesnici današnjeg sarajevskog sastanka Odbora s udruženjima porodica nestalih pozvati predstavnike vlasti na partnersko djelovanje s institucijama što se bave potragom za nestalima.

Kulaglić poziva medije da mnogo više izvještavaju o ovoj problematici radi pritiska na domaće i međunarodne partnere, a sve s krajnjim ciljem da duše nestalih napokon nađu smiraj, a članovi porodica dobiju priliku za dostojanstven ukop voljenih.

Govoreći o djelovanju Savjetodavnog odbora, Kulaglić je naveo da to tijelo godinama posreduje između udruženja porodica nestalih, Instituta, predstavnika vlasti i međunarodnih institucija, a sve s ciljem ubrzavanja potrage i izvođenja pred lice pravde odgovornih za počinjene zločine.

Aktuelni saziv Odbora imenovan je 2017. godine, svi članovi su iz porodica nestalih osoba te su od osnivanja tog tijela uključeni u niz aktivnosti među kojima su 11 održanih okruglih stolova o postignućima u procesu potrage, kao i prošlogodišnja posjeta mrtvačnicama i centrima gdje se čuvaju pronađeni neidentificirani posmrtani ostaci. U nekim od tih mjesta uočeni su loši uvjeti, pa je Savjetodavni odbor pokrenuo aktivnosti za saniranje nedostataka i humaniji smještaj ostataka.

I dalje aktivni problemi u procesu traženja preostalog broja nestalih su nedostatak informacija i pouzdanih svjedoka o lokacijama grobnica, naveo je Kulaglić.