BiH

Adis NADAREVIĆ

Koliko su glasova na izborima osvojili SDA, SNSD i HDZ u odnosu na 2016. godinu

01/12/2020

Gubitak pozicije gradonačelnika Banje Luke lideru SNSD-a Miloradu Dodiku je uzrokovao tolike frustracije da se gotovo nije ni bavio solidnim rezultatima koje je njegova stranka ostvarila u drugim sredinama

Kao i poslije svakih izbora, i nakon lokalnih izbora održanih prije petnaestak dana predstavnici gotovo svih stranaka su izrazili zadovoljstvo rezultatima, proglašavali svoje pobjede, te manipulirali podacima predočavajući članstvu i medijima one koji im idu prilog, a izbjegavali odgovore na pitanja o sredinama u kojima su podbacili.

Jedini koji je još tokom izborne večeri priznao kako je njegova stranka zabilježila loš rezultat bio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, mada je i on relativizirao taj rezultat govoreći kako je SDA zabilježila pad u Sarajevu, ali rast u ostatku države, piše Adis Nadarević za Inforadar.

ČEKAJU SE KONAČNI REZULTATI CIK BiH

S druge strane, gubitak pozicije gradonačelnika Banje Luke lideru SNSD-a Miloradu Dodiku je uzrokovao tolike frustracije da se gotovo nije ni bavio solidnim rezultatima koje je njegova stranka ostvarila u drugim sredinama.

Poslovično škrt na riječima, iz kojih se ne može saznati bilo šta konkretno o izbornom zadovoljstvu ili razočarenju, bio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, ali to bi moglo imati i veze sa tim što izbori u glavnoj meti HDZ-a na ovogodišnjim lokalnim izborima – gradu Mostaru – tek slijede.

Interpretacija podataka u svrhu uljepšavanja slike o izbornim rezultatima je legitimno pravo političara i njihovih spin-majstora, ali brojke su neumoljive i analize će prije ili kasnije pokazati stvarno stanje i trendove.

Na osnovu preliminarnih rezultata koji su dostupni na internetskim stranicama već je moguće izvlačiti određene zaključke koji možda nisu apsolutno precizni (za potpunu analizu valjaće sačekati konačne rezultate verifikovane od strane CIK-a), ali su u prvim sedmicama nakon izbora više nego upotrebljivi da ukažu na trendove.

Kao što naslućujete iz početnih pasusa, u ovom tekstu ćemo se baviti analizom rezultata tri stranke koje sebi već godinama prisvajaju ekskluzivno pravo zastupanja interesa Bošnjaka, Srba i Hrvata i, za razliku od izvlačenja podataka iz konteksta čemu su skloni i njihovi predstavnici i njihovi protivnici, stavićemo ih u širi kontekst u kojem će se gledati njihovi rezultati u svjetlu osvojenog broja glasova i izlaznosti birača u 2016. i 2020. godini.

Prema podacima CIK-a, ove godine je na biračkom spisku bilo 3.155.316 birača, što je oko 43.000 manje nego četiri godine ranije, a što je očita posljedica negativnog demografskog trenda.

Dalje, stranke su na izbore ove godine uspjele izmamiti svega 50% birača, odnosno 1.577.653 njih, što je dosta manje nego 2016. godine kada je izišlo 53,88% upisanih u birački spisak. Prije četiri godine je na izbore izišlo 1.723.140 građana – njih 145.487 više nego ove godine, a to je podatak koji se ne smije ignorisati kada se posmatraju rezultati određenih stranaka na ovim u odnosu na prethodne lokalne izbore.

Kad je u pitanju SDA, već prostim sabiranjem broja glasova po općinama pada u vodu Izetbegovićeva tvrdnja kako je „SDA zabilježila pad u Sarajevu ali rast na nivou BiH“. Brojevi govore* kako je ova stranka 2016. godine na nivou BiH osvojila 319.238 glasova, dok je na ovim izborima za nju glasalo 253.729 birača. Dakle, u apsolutnom broju je SDA u ove četiri godine izgubila oko 65.500 glasova, odnosno oko 20% glasova koje su imali na prethodnim lokalnim izborima.**

Infografika: Rezultati SDA u dva posljednja ciklusa na lokalnim izborima

No, ako ovaj podatak stavimo u kontekst manje izlaznosti, gubitak se može činiti nešto pristojnijim.

Procentualno, SDA je na nivou BiH spala sa 18,53% na 16,08%, a trend pada donekle popravljaju izborni uspjesi u Brčko Distriktu, Konjicu, Visokom i Travniku.

Vrijedi zapaziti rast SDA (ili koalicija predvođenih ovom strankom) u nekoliko općina u RS, kao što je Zvornik, ali i činjenicu da u je u zapadnom dijelu manjeg bh. entiteta politički značaj SDA gotovo iščeznuo.

DODIK NE MOŽE DA PREŽALI GUBITAK BANJALUKE

Kada je u pitanju HDZ, rukovodstvo i ove stranke ne može biti zadovoljno kretanjima u zadnje četiri godine. „Stožerna stranka hrvatskoga naroda u BiH“, kako HDZ sebe voli predstavljati, lagano gubi birače, a osnovni razlog za to vjerovatno treba tražiti u demografiji, budući da jasno artikuliranu opoziciju ova stranka gotovo i nema.

Najmanji pad ili čak rast broja glasova ova je stranka imala u zapadnoj Hercegovini, odakle crpi i najznačajniju ekonomsku moć. Unatoč slabijoj izlaznosti, rast je zabilježen i u Kreševu, dok HDZ nikako ne može biti zadovoljan zabilježenim padom u Livnu, Rami, ili Tomislavgradu, naročito u posljednje dvije općine gdje je opozicija osvojila načelnička mjesta.

Infografika: Rezultati HDZ BiH u dva posljednja ciklusa na lokalnim izborima

Generalno, HDZ je na ovim izborima osvojio 85.252 glasa, što je za 27.123 glasova manje nego 2016. kada su dobili povjerenje 112.375 birača. Čak i ako se uzme u obzir manja izlaznost, riječ je o padu sa 6,52% na 5,4% na državnom nivou, odnosno sa 10,66% na 9,07% na nivou FBiH, što nije nimalo zanemarivo imamo li u vidu veličinu izborne baze HDZ-a.

Kad je u pitanju SNSD, u sjeni gubitka glavnog grada RS ostala je činjenica da je SNSD na nivou entiteta uspio zadržati skoro isti broj glasova u odnosu na prošle lokalne izbore, odnosno čak i malo povećati taj broj.

Prije četiri godine, SNSD je ukupno osvojio 204.614 glasova, a prema preliminarnim rezultatima na ovim izborima je dobio 4.000 glasova više – 208.691 glas. U uslovima smanjene izlaznosti ovo je značajan rast, pa je SNSD tako u ove četiri godine porastao sa 11,87% na 13,28% na nivou države, odnosno sa 27,74% na 31,36% na nivou entiteta RS.

Infografika: Rezultati SNSD-a u dva posljednja ciklusa na lokalnim izborima

Razloge za ovaj rast SNSD-a treba tražiti u većoj izlaznosti u RS (55%) u odnosu na FBiH (47%), kao i u potonuću jednog broja stranaka koje su bili koalicioni partneri Dodikove stranke, među kojima se izdvajaju DNS i Socijalisti. SNSD je tako popravio rezultat u Prijedoru, tradicionalnoj utvrdi DNS-a, a i ostvaren je napredak i u nekim sredinama koje su im tradicionalno bile nesklone, kakve su Doboj i Bijeljina.

No, ni ovi „golovi u gostima“, kao ni činjenica da se SNSD jako približio SDA na poziciji najveće stranke u državi, Dodiku sigurno neće ublažiti gubitak gradonačelničke pozicije i skoro 6.000 glasova manje za gradsku skupštinu u Banjaluci.

Ukoliko se opozicija dodatno ne konsoliduje, ovaj rast SNSD-a obećava nastavak njihove dominacije u Narodnoj skupštini RS i monopol na predstavljanje ovog entiteta na državnom nivou nakon parlamentarnih izbora 2022. godine.


* Glasovi pristigli poštom su uračunati tamo gdje ih je CIK već prebrojao. Moguća su minorna odstupanja jer su zbog preciznijeg grafičkog prikaza zanemareni rezultati stranaka u opštinama gdje su imale manje od 0,5% glasova.

** Prilikom računanja su uzeti glasovi za opštinska vijeća skupštine opština.

Komentari

Autor: Adis Nadarević / Inforadar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.