Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Mirković: Izmjene zakona o zateznim kamatama ugrožavaju radnička prava

BiH

zeljko m

Željko Mirković, delegat Socijaldemokratske partije BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, podnio je inicijativu Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o visini stope zatezne kamate, donesenih na 16. sjednici Doma naroda 15. decembra 2016. godine.

Naime, na toj sjednici, po skraćenom postupku, usvojena je izmjena i dopuna Zakona o visini stope zatezne kamate koja se odnosi na dugovanja poslodavaca na radnička potraživanja proistekla iz radnog odnosa. Spornom izmjenom Zakona stopa zatezne kamate na radnička potraživanja smanjena je sa 12 posto godišnje na 0,2 posto.

„Smanjenje stope zatezne kamate ne bi bilo sporno i protivno Ustavu FBiH da se odnosi jednako na sve dužnike iz ekonomsko-privrednih tokova – banke, osiguranja, državne institucije, sudove…Međutim, usvojena izmjena odnosi se samo i isključivo na radnička potraživanja, što je nedopustivo.

Takva izmjena predmetnog Zakona predstavlja očigledan i jasan čin stavljanja u neravnopravan i diskriminirajući položaj jedne cijele društvene kategorije – radnika, u odnosu na poslodavce. Takva različita stopa, čak 60 puta niža u odnosu na stvarnu zakonsku stopu od 12 posto, vodit će apsolutnoj zloupotrebi postojećih odredaba Zakona o radu koji tretiraju otkaz ugovora o radu, jer praktično poslodavci neće imati nikakvu zakonsku kaznu u slučaju gubitka spora, pa će i broj otkaza biti veći, što će stvoriti dodatnu nesigurnost kod radnika.

Spornim izmjenama gubi se smisao i svrha zatezne kamate, kada su radnici u pitanju, i narušava načelo jednakosti koje podrazumjeva da su svi povjerioci jednaki prilikom namirenja.

Ono što je, kod ove diskriminirajuće izmjene Zakona prema samo jednoj društvenoj grupi, sporno može se vidjeti iz primjera da radnicima, koji su neopravdano otpušteni, pa sudskim putem traže zaštitu svojih radničkih prava i ostvare je, dužnik će platiti zateznu kamatu na sredstva koja im duguje u visini od 0,2 posto, što je višestruko niže od stope inflacije koja iznosi dva posto godišnje.

U praktičnom primjeru to znači da na prosječnu godišnju platu FBiH, koja iznosi 840 KM x 12 mjeseci = 10.080 KM i kada se taj iznos pomnoži sa stopom zatezne kamate od 0,2 posto godišnje, dobije se iznos od ukupno 20,16 KM zateznih kamata što predstavlja simboličan iznos koji se ne može ni nazvati zateznom kamatom.

Istovremeno će tim istim radnicima – zbog toga što ne rade i spriječeni su da ostvaruju zaradu, banke kod kojih imaju kredite, komunalne službe, elektroprivreda i telekom operateri, pa čak i sudovi, kod plaćanja takse za tužbe zaračunavati zateznu kamatu od 12 posto, jer oni koji imaju potraživanje nisu izuzeti od plaćanja takse.

To u praktičnom primjeru znači da ako neko ima dug po glavnici kredita u gore navedenom iznosu od 10.080 KM, mora banci ili nekom drugom kome je dužan platiti 1.209,60 KM na ime zatezne kamate. Samo iz ovog primjera jasno je da se radi o ogromnoj razlici, s čime se dovodi u neravnopravan i diskriminirajući položaj jedna cijela socijalna grupa, a to su prvenstveno radnici.

Radi svega navedenog, molim Vas da u okviru svojih ovlasti pokrenete ocjenu ustavnosti sporne odredbe, jer su izmjene i dopune Zakona o visini stope zatezne kamate donesene u skraćenoj proceduri, suprotno Poslovniku Doma naroda PFBiH, bez opravdanog razloga i da se ponovo uspostavi, sada narušeno načelo jednakosti koje podrazumjeva da su svi povjerioci jednaki prilikom namirenja“, navodi u svojoj apelaciji Mirković.