"forbes bih"

Murphy: U privatnosti troše mnogo vremena i novca da se skinu s crne liste

ambasador michael murphy
Foto: Hazim Aljović/FENA

Nema oprosta za one koji kažu da su samo izvršavali naredbe, te stoga ne bi trebali biti odgovorni za svoja djela

Američke sankcije su instrument vanjske politike koje koristi vlada Sjedinjenih Američkih Država kako bi izvršila pritisak na entitete, pojedince, bili oni iz svijeta politike ili biznisa, i potaknula promjene u njihovom ponašanju.

Ove sankcije obično uključuju ograničavanje ili zabranu trgovine, financijskih transakcija ili drugih oblika ekonomske interakcije s ciljem postizanja određenih političkih ili sigurnosnih ciljeva.

Za Forbes BiH na tu temu govorio je američki ambasador u Bosni i Hercegovini, Michael Murphy.

Murphy je pojasnio da će Sjedinjene Američke Države uvijek štititi svoje interese na Balkanu. Dotakao se i ponašanja ljudi koji su završili na crnoj listi, a koji nerijetko tvrde da ih sankcije ne dotiču niti ih je briga za njih.

“Milorad Dodik možda ne priznaje sankcije, ali sankcije itekako priznaju njega. Gledajte, ovi pojedinci, ko god da su, često u javnosti kažu kako ih sankcije ne dotiču, kako je sve uredu i kako im nije stalo. Da vam kažem nešto, u privatnosti troše mnogo vremena i novca da se skinu s crne liste”, kazao je Murphy.

“Ove sankcije imaju uticaja na pojedince. Mogu da imaju uticaja na njihovu finansijsku situaciju, pristup bankovnim računima ili kreditima, kreditnim karticama. Utiče na putovanja, ne možete putovati u SAD-e, a može biti teško putovati bilo gdje drugo. Ako pokušate pristupiti američkim digitalnim servisima, posebno na američkim platformama, to može biti izuzetno teško, ako ne i nemoguće”.

Postoje očigledne posljedice na život onih koji su povezani sa sankcionisanim licima, kako god da se predstavljaju u javnosti, kaže ambasador.

“Mi koristimo ove sankcije kako bismo, kao što sam ranije rekao, sankcionisali one koji se bave anti-dejtonskim i anti-demokratskim aktivnostima, korupcijom i svim povezanim faktorima, ali isto tako i one koji su im podređeni i izvršavaju njihove naredbe”, kazao je i pojasnio:

“Nema oprosta za one koji kažu da su samo izvršavali naredbe, te stoga ne bi trebali biti odgovorni za svoja djela. Mi ćemo nastaviti ovo raditi. Nadam se da će ljudi prepoznati da je ovakvo ponašanje krajnje kontraproduktivno. A rekao sam ovo i prije nekoliko sedmica; ako ne želite biti sankcionisani, nemojte činiti radnje koje su podložne sankcijama”.

Problem i otvaranje računa u inostranstvu

U razgovoru s pojedinim stručnjacima iz bankarskog sektora, problem za pojedince koji su na američkoj crnoj listi, moglo bi biti i eventualno otvaranje računa u inostranstvu, s obzirom na to da banke, iako nisu američke, imaju diskreciono pravo da odbiju saradnju s licima koja jesu dio američkih sankcija, i to, kažu nam, nije rijedak slučaj. Vrlo teško je pronaći finansijsku instituciju koja ne radi po američkim standardima ili nema nikakvog doticaja s SAD-om. Kažu iz bankarskog sektora, osoba s crne američke liste otežano je otvaranje bankovnih računa, ali i samo kartično plaćanje.

Pod američke sankcije do sada je došlo 19 osoba iz BiH, 13 iz Republike Srpske i sedam iz Federacije Bosne i Hercegovine.

crna lista forbes
FOTO: Forbes BiH
“Stanovnici” crne liste iz RS
crna lista forbes
FOTO: Forbes BiH
“Stanovnici” crne liste iz FBiH

Razlozi za uvođenje sankcija mogu varirati, uključujući ljudska prava, nuklearni programi, terorizam, regionalnu stabilnost ili kršenje međunarodnog prava. Sjedinjene Američke Države obično sarađuju sa saveznicima i međunarodnim organizacijama kako bi koordinirale primjenu sankcija i pokušale postići širu međunarodnu podršku. Međutim, u nekim slučajevima, SAD mogu nametnuti jednostrane sankcije, bez odobrenja drugih zemalja.