Otkrivamo imena 11 državljana BiH kojima je Vijeće ministara blokiralo imovinu

Na listi su poznata imena poput Nusreta Imamovića, jednog od najtraženijih terorista na svijetu. Odluke su donesene zbog obaveza BiH prema MONEYVAL-u

Redakcija
4 min čitanja
Vijeće ministara BiH
Sjednica Vijeća ministara BiH

Nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo pojedinačne odluke o zamrzavanju ekonomskih resursa i finansijskih sredstava za 11 državljana BiH, Fokus objavljuje njihova imena kao i dodatne informacije koje se tiču ovih mjera.

Inače, navedene odluke su donesene radi provedbe obaveza BiH koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001) i primjene domaćeg mehanizma uvrštavanja. 

Emir Ćelam i Jasmin Grabus

Radi se o osobama koje se dovode u vezu s izvršenjem krivičnog djela terorizma te drugih djela povezanih s terorizmom i finansiranjem terorizma. Odluke imaju preventivni karakter i usmjerene su na zaštitu sigurnosti BiH i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući i obveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija.

Odlukom Vijeća ministara zamrzavaju se ekonomski resursi i finasijska sredstva Emira (Husein) Ćelama, rođenog 29. juna 1984. godine u Gradišci, a koji je nastanjen u Gornjoj Maoči. Za Ćelama je ranije objavljeno da je bio povezan s terorističkom organizacijom “Islamska država” (ISIL), a svojevremeno je bio i na Interpolovoj crvenoj potjernici.

Jasmin (Đevad) Grabus, rođen 5. marta 1983. godine u Brčkom je sljedeći na listi. I on je identificiran kao osoba povezana sa ISIL-om. Njegovo ime, također, se nalazi u dokumentima Interpola.

Na listi su Hariz Mešanović i sinovi Meho i Adem

Hariz (Omer) Mešanović, rođen 4. januara 1967. u Tuzli, nastanjen u Kalesiji također je jedan od bh. državljana čiji je odlazak na sirijsko ratiše evidentiran u dokumentima sigurnosnih agencija. I protiv njega je primjenjena navedena odluka o zamrzavanju ekonomskim resursa. Također, ista odluka primjenjena je i protiv Harizovih sinova Mehe, (rođenog 2000. godine), kao i Adema (rođenog 1996. godine)

Jednako kao i protiv Edina (Fikret) Zukića, rođenog 15. maja 1985. godine u Banovićima, gdje je i nastanjen. Mediji su tokom 2018. pisali da je Edinov otac Fikret u Siriju odveo njegovu sedmočlanu porodicu. 

Među njima i Edina te njegovu suprugu i djecu. Fikret Zukić je 2014. godine hapšen u SIPA-inoj akciji “Damask”, te je nakon toga pušten na slobodu. 

Slučaj Sene Hamzabegović

Također, odluka je donesena i protiv Sene (Osman) Hamzabegović, rođene 21. avgusta 1960. godine. Treba međutim naglasiti da je ona u 2023. godini oslobođena optužbi za finansiranje terorizma. Na teret joj se stavljalo da je od 2013. do 2018. učestvovala u prikupljanju i pružanju finansijske pomoći državljanima BiH koji su boravili na stranim ratištima.

I njen suprug Muradif (Ševko) Hamzabegović, rođen 1960. godine je na ovoj listi. On je također boravio u Siriji, te se sumnjičio da je bio pripadnik ISIL-a. Njega je 2013. godine Sud BiH osudio za krijumčarenje ljudi i to na šest godina zatvora. No, on se tada već nalazio u Siriji.

Vođa vehabija iz Gornje Maoče

Imovina je blokirana i Nusretu Imamoviću, rođenom 26. juna 1971. godine u Kalesiji. Imamović je bh. javnosti poznat kao vehabijski vođa iz Gornje Maoče, a godine 2013. odveo je cijelu porodicu u Siriju. Godinama je slovio kao jedan od 10 najtraženijih terorista svijeta. U dokumentu Vijeća ministara BiH stoji da je nastanjen u mjestu Lipovice.

Među preostalim imenima s liste kojima je blokirana imovina su Azur (Izet) Karasuljić, rođen 16. avgusta 1989. godine u Brčkom, kao i Aleksandar (Jovan) Ružić svani Alex Koller, rođen 22. septembra 1967. godine u Linzu, Austrija.

Podijeli ovaj članak