BiH

BIRN

Prava civilnih žrtava rata u Federaciji: Prioritetno usvajanje zakona

03/09/2021
Foto: BIRN

Budući da ni 26 godina nakon rata na državnom nivou nije donesen zakon o zaštiti žrtava torture, prava civilnih žrtava rata trebala bi biti riješena entitetskim zakonom i u Federaciji Bosne i Hercegovine, za što se predstavnici Saveza logoraša Bosne i Hercegovine nadaju da će biti uskoro

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je početkom 2019. godine prihvatila inicijativu Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) za usvajanje zakona o civilnim žrtvama rata FBiH, te zadužila entitetsko ministarstvo rada i socijalne politike da u svoj Program rada uvrsti ovu inicijativu i započne na njoj raditi. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ove godine je izradilo Nacrt zakona o civilnim žrtvama rata FBiH i dostavilo ga Savezu logoraša BiH, piše BIRN.

U Savezu logoraša BiH navode kako su nakon toga i oni sačinili radnu verziju zakona o civilnim žrtvama rata FBiH.

“Mi bismo prije svega djelovali na osiguranju zdravstvene zaštite, pružanja određenih rehabilitacijskih usluga, s obzirom da je to populacija koja se susreće sa sve intenzivnijim djelovanjem posttraumatskog stresnog sindroma (PTSP), populacija koja stari i umire. Mislim da bi nakon usvajanja adekvatnog zakona žrtve dobile neku vrstu satisfakcije (…) s obzirom da je teško očekivati da na nivou BiH bude usvojen zakon o žrtvama tortute”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović.

Omerović navodi kako u Savezu paralelno rade na usvajanju krovnog zakona na nivou države, kojim bi bile ispunjene obaveze naše zemlje prema međunarodnoj zajednici.

“Zakonom na nivou Federacije su konkretizirani zahtjevi i prava civilnih žrtava rata. Okvirni zakon na nivou zemlje bi imao manji broj članova i dodatno bi osigurao poštivanje prava žrtava koja su definisana entitetskim zakonima”, objašnjava Omerović.

Zlatko Prkić, član Predsjedništva Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, kaže kako oni nisu bili uključeni u donošenje ovog zakona na nivou Federacije. Ipak kaže da Hrvatska udruga logoraša podržava svako zakonsko rješenje koje će doprinijeti boljem statusu žrtava.

“U ovakvoj političkoj situaciji ćemo teško doći do zakonskog rješenja na nivou Bosne i Hercegovine. Mi smo jedno vrijeme bili blizu dogovora u Federaciji, ali je to pokvarila politika. Što se tiče nas u Hrvatskoj udruzi logoraša, interes svih žrtava treba da bude veći nivo prava od onog koji sada imamo”, kaže Prkić za BIRN BiH.

Dvadeset šest godina nakon rata, prava žrtava ratne torture nisu adekvatno obuhvaćena ni jednim zakonom. Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija je od 2004. godine do danas u više navrata upućivao preporuke državnim vlastima BiH da hitno usvoje zakon o pravima žrtava torture. Međutim, Bosna i Hercegovina do danas nije donijela jedinstven zakon kojim bi regulisala prava žrtava torture.

Zakon o pravima žrtava torture BiH je bio jedna od obaveza i po Strategiji za tranzicijsku pravdu, na čije se usvajanje čeka više od deset godina, o čemu je BIRN BiH ranije pisao. Vizija Strategije tranzicijske pravde, kako stoji u nacrtu dokumenta, jeste da se u svim segmentima društva uspostavi otvoren, funkcionalan i produktivan dijalog o prošlosti BiH, s ciljem sprečavanja budućih manipulacija, postizanja satisfakcije za žrtve i uspostave efikasnih, profesionalnih, reprezentativnih i kredibilnih javnih institucija.

Na nivou Republike Srpske 2018. godine je usvojen Zakon o zaštiti žrtava ratne torture, kojim je stvoren okvir za regulisanje statusa i prava žrtava ratne torture, ali isključivo licima koja imaju prebivalište u ovom entitetu.

U Federaciji BiH su prava civilnih žrtava rata jednim dijelom riješena Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.

Nacrtom zakona o zaštiti civilnih žrtava rata FBiH definisani su pojam i prava civilnih žrtava.

Prema prijedlogu zakonskog rješenja Saveza logoraša BiH, “civilna žrtva rata je osoba kod koje je, tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, počevši od 30. aprila 1991. do 14. februara 1996. godine, usljed ranjavanja, neosnovanog lišenja slobode i torture u logorima i zatočeničkim objektima ili nekog drugog oblika ratne torture, nastupilo psihičko i/ili fizičko oštećenje organizma, ili značajno narušavanje zdravlja, odnosno nestanak ili smrt takve osobe”.

“Status civilne žrtve rata priznaje se i civilima i pripadnicima snaga bivše takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, kao i bivšim pripadnicima Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kod kojih je nastupilo oštećenje organizma usljed ratnih dešavanja, protivpravnog lišenja slobode ili neosnovanog zatočenja u logorima, osobi koja je, tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, bila izložena seksualnom zlostavljanju i/ili silovanju”, navodi se u Prijedlogu zakona Saveza logoraša BiH.

Prema Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije civili i pripadnici snaga bivše takozvane “Autonomne pokrajine Zapadna Bosna”, status civilne žrtve rata mogu dobiti ukoliko već ne ostvaruju prava po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

Prema ovom prijedlogu, civilne žrtve rata ostvaruju pravo na ličnu invalidninu, mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć drugog lica, ortopedski dodatak, porodičnu invalidninu, zdravstveno osiguranje, pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija, dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje, psihološku i pravnu pomoć i podršku.

U Savezu logoraša BiH kažu kako su podnijeli inicijative za usvajanje okvirnog državnog, ali i entitetskog zakona koji će regulisati status i prava logoraša/žrtava ratne torture. Već su obavili razgovore sa zastupnicima Parlamentarne skupštine BiH i Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i dobili podršku i obećanje nekolicine zastupnika da će ubrzati donošenje ovih zakona.

Nakon jednog od tih sastanaka, zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) Alma Čolo uputila je inicijativu u Parlament BiH kojom se traži od Vlade Federacije BiH da pripremi i u parlamentarnu proceduru Parlamentu Federacije BiH dostavi zakon o civilnim žrtvama rata Federacije BiH.

“UN-ov komitet za borbu protiv mučenja je obavezao BiH da uspostavi efektivan sistem reparacije na nivou države, kako bi se pružili svi oblici reparacije žrtvama ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja i drugih oblika torture, te da pripremi i usvoji okvirni zakon o pravima žrtava torture koji bi jasno definisao kriterije za sticanje statusa žrtve i utvrdio koja su specifična prava zajamčena žrtvama u cijeloj državi. S obzirom da to ne ide na nivou države, ja sam tražila od Vlade FBiH da oni u parlamentarnu proceduru dostave zakon o civilnim žrtvama rata FBiH u koji bi bili uključeni svi oni koji su prošli stradanja i torturu tokom prethodnog rata”, kaže Alma Čolo za BIRN BiH.

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović kaže da je Zakon o pravima žrtava torture BiH usaglašen 2016. godine. Od tada, kaže on, stoji u ladicama. Mahmutović kaže kako je usvajanje ovog zakona bilo u programu rada Vijeća ministara BiH za ovu godinu.

“Prošle godine, kada se radio program rada, ministar Miloš Lučić i njegov kabinet su odlučili da to izbace potpuno iz programa rada. Došlo je mišljenje iz entitetskog ministarstva da Republika Srpska ima Zakon o pravima žrtava torture, te da bi Federacija trebala usvojiti svoj zakon, pa nam na nivou države neće trebati”, kaže Mahmutović.

On dodaje kako je usvajanje ovog zakona na nivou države obaveza BiH koja je navedena u Mišljenju Evropske komisije u zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Zakon je spreman, samo ga treba pustiti u proceduru. Nije to nešto oko čega treba pregovarati, to je naša obaveza i trebamo je provesti”, kaže Mahmutović.

Prema nekim procjenama, kroz logore u BiH je prošlo više od 200.000 ljudi. U Savezu logoraša BiH kažu kako je sada prioritet donošenje zakona o civilnim žrtvama rata Federacije BiH, kojim bi civilne žrtve rata napokon ostvarile osnovna ljudska prava i dobile satisfakciju za ono što su preživjele. Nakon toga bi se ponovo krenulo u usvajanje zakona o žrtvama torture na nivou BiH, čime bi Bosna i Hercegovina ispunila svoje obaveze prema Evropskoj uniji.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.