Protestni marš pod sloganom “Sigurnost žena je javna obaveza“ održan je danas na Trgu Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu povodom Međunarodnog dana žena, u organizaciji neformalne grupe aktivistkinja i aktivista iz Bosne i Hercegovine.
Učesnici marša ukazali su na problem nasilja nad ženama i potrebu za snažnijom institucionalnom reakcijom, kao i na važnost kontinuirane borbe za očuvanje i unapređenje ženskih prava.
Sporija primjena zakona
Političarka i aktivistica Besima Borić kazala je da su žene u Bosni i Hercegovini u proteklim godinama ostvarile određeni napredak u zakonodavnom okviru koji se odnosi na borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, ali da primjena zakona i dalje ide sporo.
“Žene u BiH napravile su mnogo pretpostavki kada je riječ o zakonskom regulisanju rodno zasnovanog nasilja, ali ono što ide presporo su otpori koji dolaze iz institucija. Čini mi se da unutra također ima nasilništva i onih koji odgađaju primjenu zakona”, rekla je Borić.
PROČITAJTE JOŠ Dobila sam šaku u oko zato što sam promijenila kanal na TV-u. Bila sam trudna
Dodala je da je neophodno istrajavati u borbi za prava žena te da osmomartovski marš predstavlja podsjećanje na stvarne vrijednosti ovog datuma.
“Mi ne slavimo 8. mart, mi ga obilježavamo. Obilježavamo dostignuća i početke borbe žena za radna i socijalna prava, ali i podsjećamo da su ta dostignuća uvijek u riziku i da ih je potrebno stalno braniti”, naglasila je Borić.
Nedostatak sistemskog pristupa
Novinarka Rubina Čengić ocijenila je da Bosna i Hercegovina ne čini dovoljno na prevenciji nasilja nad ženama te da nedostaje sistemski pristup tom problemu.
“Ako ne djelujete protiv nečega, prešutno prihvatate da se takve stvari događaju. Mi u BiH nemamo ni na jednom nivou vlasti zvanične evidencije o broju slučajeva nasilja, femicida ili pokušaja femicida”, istaknula je Čengić.
PROČITAJTE JOŠ Filipović-Hadžiabdić: Nema istinske demokratije bez ravnopravnosti spolova
Ona je upozorila i na nedovoljna izdvajanja za sigurne kuće te na izostanak preventivnih mjera.
“Sigurne kuće su zapravo posljednja karika u lancu zaštite. Prije njih bi trebalo postojati niz mjera – od prevencije kroz obrazovanje, rada s nasilnicima, savjetovališta i različitih oblika pomoći ženama žrtvama nasilja. O tim koracima se gotovo uopće ne govori”, kazala je Čengić.
PROČITAJTE JOŠ Iako su žene obrazovanije od muškaraca, znatno rjeđe su zaposlene
Poruka organizatora
Organizatori su poručili da je cilj marša podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje javne odgovornosti te da je neophodno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava.
