Adnan Ćerimagić za Fokus.ba

Šta je posjeta Josepa Borrella donijela BiH?

Borrel u Predsjednistvu

EU nastavlja biti uz BiH, ali i ima i ambiciju ostati glavnim vanjskim partnerom BiH, kazao je za Fokus.ba Adnan Ćerimagić

Prvi put otkad je postao visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost, Josep Borell, nasljednik Federice Mogherini na ovoj funkciji, koji je uz to još i potpredsjednik Evropske komisije, posjetio je BiH, tačnije Sarajevo.

Piše: A. DUČIĆ

Posjeta dolazi u nesumnjivo u važnom političkom trenutku za BiH, netom nakon lokalnih izbora i neposredno uoči izbora u Mostaru, prvih od 2008. godine. Simbolično, na 25. Godišnjicu od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

– Posjeta visokog predstavnika EU Josepa Borrella BiH na 25. godišnjicu Mirovnog sporazuma iz Daytona, u trenutku globalne pandemije, smanjenog broja putovanja i političkih posjeta izvan EU, ali i eskalacije situacije oko EU, od Bjelorusije i Kavkaza do istočnog Mediterana, sa sobom nosi prije svega političku poruka da EU nastavlja biti uz BiH, ali i da ima ambiciju ostati glavnim vanjskim partnerom BiH – kazao je za Fokus.ba, Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.

Borell se nije osvrtao na otrovne strelice predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika kojim ga je ovaj “počastio” dan uoči posjete komentirajuću kolumnu visokog predstavnika EU o BiH. Dodiku je zasmetalo što je Borell “isključio entitete i narode”, valjda očekujući da RS prizna kao međunarodnopravni subject (?!). Posebno su mu trnu u oku, kako je naveo, bile “lažne optužbe o navodnom gencidu”.

Ipak, tokom susreta u Predsjedništvu BIH Dodik mijenja film i moli Borella za finansijsku pomoić EU. Borella se na koncu susreta sa bh. zvaničnicima javnosti obraća sa veoma upečatljivim govorom

– Mislim da je visoki predstavnik Borrell svoje poruke građanima BiH poslao i izborom mjesta za razgovore. Borrell je posjetio Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu i vojnike EUFORa. On se i isključivo sastao sa predstavnicima državnog nivoa vlasti. Kao neko ko je zadužen da prati i reaguje na masovna politička procesuiranja i zatvaranja u Bjelorusiji, ratne sukobe i protjerivanja pripadnika drugih etničkih grupa na Kavkazu, ali i situaciju u istočnom Mediteranu, sigurno je zadovoljan što u BiH kao predstavnik EU dolazi da govori o 25 godina mira, putu ka članstvu u EU i financijskoj podršci EU. I sigurno je da Borrell ne želi još jednu državu u svom portfoliju, a o kojoj bi se govorilo u svjetlu sukoba, sankcija ili slično – mišljenja je Ćerimagić.

Poruke Borrella, navodi naš sagovornik, su bile vrlo jasne, mjesto BiH je u EU, do cilja je potrebno provesti mnogobrojne teške reforme, a one počinju onim što je Europska komisija zacrtala u prošlogodišnjem Mišljenju.

– Kao podršku reformama, EU nudi financijsku i tehničku pomoć. Kao uzor, Borrell je ponudio svoju zemlju, Španiju, koja je bez obzira na teško iskustvo diktature, rata i sukoba, te svoju decentralizovanu strukturu i stalne separatističke težnje, za nešto više od deset godina uz podršku EU, prošla put od zahtjeva za članstvo u EU do punopravnog članstva, te od 1986. uz sve uspone i padove, važi za uspješnu članicu EU, koja se sa periferije ekonomskog i društvenog razvoja Europe, dobrano približila centru – ističe Ćerimagić.

Adnan Ćerimagić

Međutim, tvrdi on, količina novca i podrške koja se nudi od EU za BiH trenutno, koja je daleko manja nego ono što se nudi zemljama članicama, kao i sama ponuda kandidatskog statusa, naročito u svjetlu iskustva blokada Sjeverne Makedonije i vrlo loše, u mnogome od BiH i lošije situacije u zemljama koje su najnaprednije u procesu, Crnoj Gori i Srbiji, mislim da neće biti dovoljni da se pokrenu put BiH sa periferije ka centru političkog i ekonomskog razvoja Europe.

Za to će, kaže Ćerimagić, biti potrebna promjena trenutnog procesa proširenja, te postavljanje cilja koji će integrisati siromašne BiH i zapadni Balkan sa bogatijim EU, nešto što će biti realno ostvarivo, korisno za sve, i što će motivisati reforme u BiH i regionu.

– U Inicijativi za evropsku stabilnost (ESI) predlažemo proces koji će se sastojati iz dva koraka. Prvi bi bio članstvo u jedinstvenom tržištu EU, na način kako je to uradila Švedska prije nego je postala punopravna članica EU. Samo članstvo u tržištu EU traži odgovorne i jake institucije, vladavinu prava, a sa sobom nosi i stvarni ekonomski i društveni razvoj. A BiH i zemlje zapadnog Balkana bi učinilo privlačnijim za punopravno članstvo u EU. Sve drugo što bi EU ponudila ili trenutno nudi je premalo, i obećava nastavak dosadašnjeg puta koji se da opisati kao jedan korak naprijed, pa dva nazad – zaključio je naš sagovornik.