Treba li Fadil Novalić podnijeti ostavku?

U Bosni i Hercegovini nemamo političku odgovornost, kao što imate u razvijenim demokratskim društvima, da ministar zbog nekog minimalnog propusta podnese ostavku.

Ovim riječima je za Radio Slobodna Evropa Vehid Šehić, bivši sudac i član Centralne izborne komisije BiH, govorio o pravnim procedurama nakon presude Fadilu Novaliću kojom je zbog zloupotrebe položaja u vezi s nabavkom respiratora iz Kine tokom pandemije osuđen na četiri godine zatvora.

“Ja bih očekivao da podnesu ostavke na funkcije na kojima su bili, odnosno koje obavljaju i sada. Ali, ovdje nema ni morala u politici, a ni političke odgovornosti”, kaže Šehić i naglašava da ipak treba sačekati pravosnažnu presudu.

Foto: Midhat Poturović/ RSE

Sud BiH je u srijedu izrekao prvostepenu presudu na koju postoji mogućnost žalbe.

Osim Novalića, osuđeni su i drugooptuženi – suspendirani šef Civilne zaštite FBiH Fahrudin Solak, te vlasnik poljoprivredne firme “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

Solak je osuđen na šest godina zatvora zbog zloupotrebe položaja i krivotvorenja dokumenata, a Hodžić na pet zbog zloupotrebe položaja. Firma “Srebrena malina” morat će platiti i odštetu u iznosu od 200.000 KM (100.000 eura).

Oni su se teretili da su teretili da su osmislili plan da novcem iz budžeta 2020. godine kupe sredstva i opremu za borbu protiv korona virusa, pri čemu se udružili kako bi “pribavili imovinsku korist”.

Šta kad zvaničnik bude osuđen?

Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno kaže da mandat izabranom i imenovanom zvaničniku prestaje ukoliko je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora šest mjeseci i veću, pojasnio je Šehić.

S obzirom na to da je riječ o prvotepenoj presudi i da se ovo ne može primijeniti, Šehić ističe da je važno pomenuti da osim krivične, postoji i moralna, ali i politička odgovornost.

“Na Zapadu imate krivičnu odgovornost, imate političku odgovornost, imate moralnu odgovornost u političkom životu. Kod nas se uvijek pozivaju na presumpciju nevinosti, i jeste kada se govori o krivičnoj odgovornosti”, kaže Šehić i dodaje:

“Međutim, mi se moramo izboriti da postoji ta politička odgovornost. Ja ću vas samo podsjetiti, raniji predsjednik Njemačke koji je digao neki kredit prije nego je izabran za predsjednika, pa se sumnjalo jer mu je prijatelj bio direktor banke, i on je odmah podnio ostavku. Kasnije je u postupku utvrđeno da je sve urađeno u skladu sa zakonom, ali je on smatrao da je ta činjenica dovela u pitanje kredibilitet i integritet ličnosti, a posebno funkcije koju je obavljao. Kod nas toga nema, što bi se narodski reklo – nema obraza.”

Je li bilo slučajeva da nekom nakon presude prestane mandat?

Na pitanje je li i na koji način Centralna izborna komisija bila dužna reagirati nakon nekih presuda javnim funkcionerima, Šehić je rekao:

“Jeste prestajao mandat izabranim nekim načelnicima, koji su osuđeni na kaznu zatvora osam-deset mjeseci. Njima je prestao mandat po sili zakona. Tada Centralna izborna komisija donosi svoju odluku. Raspisuju se prijevremeni izbori za izbor načelnika. To je nešto što je u skladu sa zakonom, i to je uvijek poštovano od strane Centralne izborne komisije”.

Osim ovoga, Šehić kaže da je u BiH problem što osuđeni za korupciju do godinu dana mogu tu zatvorsku kaznu pretvoriti u novčanu.

“To je apsolutno neprihvatljivo za mene, da u zemlji u kojoj je politička korupcija endemska, vi omogućavate onima koji imaju pare da plate i ne idu u zatvor. Tu treba mijenjati Zakon o krivičnom postupku i druge zakone, i onemogućiti da određene kategorije, za određena krivična djela koja imaju posebnu društvenu opasnost ne može se pretvarati kazna zatvora i platiti novčanim iznosom, jer to je apsolutno neprihvatljivo. Ali, mnogi zakoni su upravo prilagođeni ljudima koji se bave politikom”, zaključuje Šehić.