Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

U Parlamentu FBiH završena javna rasprava o Nacrtu zakona o štrajku (VIDEO)

parlament

U Federalnom parlamentu održana je javna rasprava o Nacrtu zakona o štrajku, na kojoj su predstavnici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručili da odredbe novog zakona štite prava radnika, dok su predstavnici sindikata ocijenili neprihvatljivim tekst Nacrta smatrajući da se radnicima ne trebaju ograničavati prava posebno u pogledu mjesta održavanja štrajka.

Iz resornog ministarstva obrazloženo je da se novim zakonom prvi put definiše štrajk kao “organizovani prekid rada u privrednom društvu, ustanovi i kod drugog pravnog ili fizičkog lica“.

– Ovo zakonsko rješenje uređuje postupak u kojem radnici, radi zaštite i ostvarivanja svojih profesionalnih interesa, ekonomskih i socijalnih prava, ostvaruju pravo na štrajk u Federaciji Bosne i Hercegovine – rekao je Ernis Imamović, predstavnik Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Članom sedam propisano je da prije donošenja odluke o stupanju u štrajk da poslodavac i sindikat zajednički utvrđuju mjesto održavanja štrajka. Ukoliko ne dođe do dogovora predloženo je da se nastali spor povjerava tijelu za mirno rješavanje sporova, odnosno arbitraži.

Rješavanje nastalog spora o mjestu održavanja štrajka ne može trajati duže od tri dana od dana dostavljanja zahtjeva za sporazumno rješavanje tijelu predviđenom za mirno rješavanje nastalog spora. Odluka ovog tijela je obavezujuća i konačna i protiv nje se ne može uložiti žalba niti voditi sudski spor.

U slučaju da se poslodavac i sindikat ne usaglase o sastavu navedenog tijela rješavanje nastalog spora prepušta se nadležnom sudu.

S navedenim odredbama sindikalci se ne slažu, te su predložili da se izbace odnosno izbriše kompletan član 7. navodeći da je u članu 6. stoji da se Odlukom o stupanju u štrajk utvrđuje, između ostalog, i mjesto održavanja štrajka.

– Ovo može biti još jedan potencijalni mehanizam blokade i opstrukcije, koji poslodavci mogu zloupotrijebiti, odnosno svojim pasivnim ponašanjem otežati i onemogućiti organizaciju štrajka – rekao je stručni saradnik za pravne poslove Saveza samostalnih sindikata BiH Adis Kečo.

Također, sindikalci su mišljenja da se briše i član 10. koji se odnosi na mirno rješavanje sporova to jest da „štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno prije provođenja drugog načina mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele“. Propisano je da postupak mirenja ne može trajati duže od pet dana od dana dostavljanja zahtjeva tijelu za mirenje.

– Zakon o štrajku je veoma važan zakon i Udruženje poslodavaca FBiH razumije povećane tenzije, koje upućuju članovi sindikata. Mislim da moramo razgovarati i naći rješenje koje će biti na tom nivou da i jedni i drugi dokraja budu cijenjeni – istakao je Mladen Pandurević uime Udruženja poslodavaca FBiH.

Navodeći da je tekst Nacrta zakona o štrajku plod dogovora Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, udruženja poslodavaca i saveza samostalnih sindikata Pandurević je poručio da su potpuno neosnovane primjedbe sindikata.

Do slanja u daljnu proceduru novog zakonskog rješenja o štrajku Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će još jednom razmotriti sugestije iznesene na današnjoj raspravi.

– Nismo sigurni da će ono što se usaglasi s resornim ministarstvom dobiti zeleno svjetlo na sjednici Vlade FBiH. Po ovoj varijanti je nemoguće organizovati štrajk u skladu sa zakonom – istakao je predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Selvedin Šatorović.

Novi zakon propisuje obavezu provođenja postupka mirnog rješavanja sporova, što znači da bi štrajkački odbor i pregovaračko tijelo koje odredi poslodavac bili dužni od dana dostavljanja odluke o stupanju u štrajk kao i za vrijeme trajanja štrajka, da pokušaju sporazumno riješiti nastali spor ili nastali spor povjeriti posebnom tijelu za mirenje koje strane u sporu sporazumno formiraju u skladu sa Zakonom o radu ili posebnim propisom.

Cilj ovog zakona je da štrajk bude krajnji oblik rješavanja kolektivnih radnih sporova i to onda kada nije moguće da se kolektivni spor riješi mirnim putem, odnosno nekim od oblika mirnog rješavanja.