Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna plinska interkonekcija BiH i RH.
Ovaj zakon je bio jedina tačka dnevnog reda današnje sjednice. Dom naroda Parlamenta FBiH je već ranije zakazan na istu temu te će za sedam dana i oni raspravljati o Prijedlogu.
Izmjene zakona i novi investitor
Zakon je u formi izmjena i dopuna sadašnje legislative iz navedene oblasti predložila Vlada FBiH, inicirajući da ga Parlament FBiH razmatra po hitnom postupku. Prethodno su ministri dugo raspravljali o njemu, a radna grupa je sastavljala tekst izmjena.
Izmjenama zakona u tekst se uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Istovremeno se isključuje mogućnost da BH Gas ima nadležnost na ovom gasovodu.
PROČITAJTE JOŠ Samo jedna stranka nije podržala zakon o Južnoj interkonekciji
Planirani pravci gasovoda
Resorni ministar Vedran Lakić naveo je da su osim osnovne trase gasovoda, novopredloženim izmjenama predviđeni i odvojci prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Kritike i upozorenja organizacija
Iz organizacije Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network su pak upozorili da zakon treba povući iz hitne procedure jer je na štetu Federacije BiH i njenih građana te “otvara prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva”. Istaknuli su i da je jedina referenca investitora koji je naveden u zakonu to što je politički povezan s Donaldom Trumpom.
PROČITAJTE JOŠ Lakić obrazložio zakon o Južnoj interkonekciji, objasnio šta će biti sa BH Gasom
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network istaknula je da i dalje nema informacija koliko će ovaj projekat koštati građane u FBiH jer Vlada FBiH nikada nije napravila izračun.
