U istočnoj Hercegovini probijen je tunel dužine 12,2 kilometra, dio velikog hidroenergetskog projekta „Gornji horizonti“, koji predviđa preusmjeravanje dijela vodotokova. Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj zahvat mogao izazvati ozbiljne ekološke posljedice na pritokama i u cijelom slivu rijeke Neretve.
Tunel, u čiju je izgradnju uloženo 67 miliona eura, predstavlja ključni dio sistema Hidroelektrane „Dabar“, najznačajnijeg objekta unutar projekta „Gornji horizonti“.
Projekat započet u bivšoj Jugoslaviji
Projekat „Gornji horizonti“ započet je još u vrijeme bivše Jugoslavije, a njegovu realizaciju nastavio je bh. entitet Republika Srpska.
Plan obuhvata izgradnju dvije akumulacije, tri hidroelektrane, te mrežu tunela i kanala koji bi omogućili preusmjeravanje voda iz sliva Neretve prema rijeci Trebišnjici, s ciljem povećanja hidroenergetskog potencijala i proizvodnje električne energije.
Prema najavama Elektroprivrede RS, investitora projekta, hidroelektrana „Dabar“ trebala bi biti puštena u rad do 2027. godine. Voda iz sistema završava u Platu kod Dubrovnika, gdje se nalazi i postojeći energetski kompleks.
Ekolozi i naučnici sve zabrinutiji
Paralelno s optimističnim najavama o jačanju elektroenergetskih kapaciteta, brojna ekološka udruženja i hidrologi upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice po prirodnu ravnotežu Hercegovine.
„Preusmjeravanje vodotokova može dovesti do presušivanja pritoka Bune, Bunice i Bregave, što bi ozbiljno narušilo prirodni režim rijeke Neretve“, upozoravaju stručnjaci. Posebno je zabrinjavajući rizik od zaslanjenja donjeg toka Neretve, naročito u delti i području Hutovog blata, jednog od najvažnijih močvarnih rezervata u regiji.
Ugrožena pitka voda i bioraznolikost
Prema brojnim naučnim analizama i međunarodnim izvještajima, promjene koje bi donio projekat „Gornji horizonti“ mogle bi imati dugoročne posljedice po pitku vodu, poljoprivredu i bioraznolikost.
Zavisno od obima preusmjeravanja, postoji mogućnost da čitava područja, koja sada zavise od stalnog dotoka svježe vode iz Neretve i njenih pritoka, ostanu bez osnovnog izvora života. Naučna zajednica stoga poziva na temeljitu reviziju i međunarodni monitoring cijelog projekta prije njegovog završetka.
