Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Višemilionski troškovi saobraćajnih nesreća svake godine u BiH

nesreca-voz-2

Na sigurnosti saobraćaja u BiH i dalje se mora mnogo raditi, smatraju stručnjaci, budući da se svake godine dese stotine saobraćajnih nesreća od kojih neke i sa najtežim, smrtnim posljedicama, dok su troškovi štete na imovini višemilionski. Stoga država BiH sa svojim entitetima još mora uložiti mnogo u autoceste kao i magistralne puteve.

Kako su u razgovoru za Fokus.ba istakli iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS-a, u ovom entitetu svake godine se realizuje oko 10 preventivnih aktivnosti i obilježavaju 4 međunarodna događaja posvećena unapređenju bezbjednosti saobraćaja. Pored toga, organizuju brojne obuke, ali i predstave za djecu.

“U narednom periodu najviše aktivnosti treba usmjeriti na provjeru sigurnosti saobraćaja postojeće putne mreže. U 2016. godini na putevima Republike Srpske se dogodilo 121 nezgoda sa poginulim licima u kojim je stradalo 130 lica što je smanjenje u odnosu na 2015. godinu za 13,4%. Udio poginulih pješaka je 23 odnosno 17,7 %”, istakli su iz ove agencije.

Troškovi saobraćajnih nesreća u RS-u na godišnjoj razini iznose čak 172 miliona KM, što također dovoljno govori o potrebi dodatnog ulaganja u sigurnost saobraćaja.

“Veoma dobar model održivog finansiranja sigurnosti saobraćaja jeste da se dio sredstava koji se naplaćuju po osnovu kazni, ulaže za unapređenje sigurnosti saobraćaja na lokalnom nivou a dio na nacionalnom nivou. Dobar primjer je Srbija, u kojoj 30% novca od kazni ostaje na lokalnom nivou dok 70% sredstava ide na državni nivo za unapređenje sigurnosti saobraćaja”, naveli su iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS-a.

U razvijenim zemljama EU i svijeta, obezbijeđen je održiv sistem finansiranja i ulaganja u bezbjednost saobraćaja. Međutim, iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS-a navode da pored obezbjeđenog novca neophodna je voljnost plaćanja i ulaganja u sigurnost saobraćaja.

“Postoje zemlje koja imaju novca ali ne ulaže u sigurnost saobraćaja jer misle da to nije problem društvene zajednice. U tom smislu, sistem sigurnosti saobraćaja u RS-u teži da stvori održiv sistem finansiraja. To se djelimično obezbijedilo kroz poseban fond za sigurnost saobraćaja u koji se uplaćuje 1% bruto premije od auto-odgovornosti osiguravajućih društava koji rade i imaju filijale u RS-u. Priliv sredstava u ovaj fond je počeo krajem 2015. godine”, navode iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS-a.

Dodaju da je saradnja na entitetskom i državnom nivou na dobrom nivou ali prostora za unapređenje uvijek postoji.

“Saradnju je moguće proširiti u dijelu razmjene iskustava i uspješnih praksi. Što se tiče saradnje sa regionalnim centrima sigurnosti saobraćaja, ona je na vrlo visokom nivou. Kroz niz aktivnosti na godišnjem nivou, ostvaruje se uspješna saradnja sa Agencijom za bezbednost saobraćaja Srbije, Agencijom za varnost prometa Slovenije, kao i sa naučnom javnošću u regionu: Univerzitetom u Beogradu, Saobraćajnim fakultetom, Univerzitetom u Ljubljani, Građevinskim fakultetom i nevladinim sektorom: ‘La Prévention Routière Internationale’ i ‘Še vedno vozim-vendar ne hodim’ Slovenija”, zaključili su iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS-a.