Odbijanje Srbije da prizna presudu Suda Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka visokog predstavika Christiana Schmidta treba posmatrati i u kontekstu političke krize u kojoj se nalazi režim Aleksandra Vučića, smatraju mahom sagovornici Danasa koji nisu saglasni kada je u pitanju ispravnost ovog zaključka Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Ipak, sagovornici ne očekuju konkretniji akcije nakon ove odluke, napominjući pak da Srbija može upasti u problem ako dođe u situaciju da ne izruči Dodika.
Vučić kontra svih
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon završene sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kada je rekao da je donijeta odluka da Srbija ne prizna presudu Dodiku i da je ta odluka obavezujuća za sve organe Republike Srbije.
„Ukoliko bude izdat nalog za hapšenje Milorada Dodika dok se bude nalazio u Srbiji, Srbija ga neće uhapsiti. Svi državni organi su obavezni da poštuju odluku Savjeta, a on je uvijek dobrodošao ovdje“, rekao je Vučić.
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dobrosavljević: Ne očekujem previše pritisaka na Srbiju zbog ove odluke
Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević ne smatra, piše Danas, da će odluka da Srbija ne prizna presudu Dodiku dramatično uticati na njen međunarodni položaj, te poručuje da je mnogo značajnije šta će se u tom smislu dogoditi sa Republikom Srpskom, za koju kaže da je opstala i pored nekoliko zabrana nekom od njenih političara da se bave politikom.
„Republika Srpska je, ako ćemo iskreno, do sada opstala i funkcioniše, iako ovo nije prva zabrana nekog od njenih političara da se bavi politikom. To se desilo Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišnjiku, pa onda početkom 21. vijeka Šaroviću, Kaliviću i Čaviću. Mislim da će prosto, da bez obzira koliko je uslovno rečeno značajna figura Milorad Dodik, Republika Srpska svakako postojati i bez njegovog aktivnog učestvovanja u politici, s jedne strane. S druge strane, od Srbije se već duže vrijeme očekuje da usaglasi na neki način svoju spoljnu politiku sa stavovima EU. Prije svega, ako želi zapravo da to i dalje ostane njen primarni politički cilj, s tim što treba da budemo potpuno objektivni, mi trenutno očigledno smo u nekom interregnumu ili međuprostoru gdje nam baš nije najjasnije šta su naši spoljno-politički prioriteti“, ukazuje on, prenosi ovaj medij.
Dobrosavljević navodi, piše u tekstu, i da djeluje kao da je cilj srpske spoljne politike da na neki način opstane u ovim burnim vremenima, ali da se vidi da tu ne postoji jasna strategija. On kaže da, imajući u vidu geopolitički položaj, ekonomsku uslovljenost i bezbjednosno okruženje, nije siguran da Srbija na bilo koji način imakapaciteta da sprovede bilo kakvu politiku koja nije u okvirima onoga što je bitno za njen geopolitičku kurs, a to je EU.
Napominje da ne očekuje previše pritisaka na Srbiju zbog ove odluke zato što Srbija nije u mogućnosti da previše rizikuje sa svojom pozicijom.
Biserko: Srbija ne pokazuje istinsku političku volju da stane iza Dodika
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko smatra da presuda Dodika predstavlja značajan iskorak u jačanju integriteta pravosuđa Bosne i Hercegovine, piše Danas. Evropska unija i Velika Britanija podržale su odluku Suda i zatražile njeno puno poštovanje, kao i dosljedno sprovođenje od strane nadležnih institucija i političkih aktera, napominje ona.
„Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacuje ovu presudu, čime po ko zna koji put demonstrira da ne priznaje Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu. Politički pad Milorada Dodika najavljuje i kraj neuspjelog projekta „Srpski svijet“, koji je godinama blokirao ne samo funkcionisanje Bosne i Hercegovine, već i stabilizaciju cjelog Zapadnog Balkana. Stiče se utisak da u ovom trenutku Srbija ne pokazuje istinsku političku volju da stane u čvrstu odbranu Dodika, što dodatno oslikava promjene unutar same zemlje“, kaže za Danas.
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ukazuje da nije prvi put da Srbija ide kontra stavovima međunarodne zajednice, a reakciju Vučića ocjenjuje kao očekivanu i napominje da kao takva nije iznenadila nikoga u Briselu i Vašingtonu.
„Ovdje je samo problem u tome što smo sada u situaciji da mi kao želimo da uđemo u EU, a oni kao žele da nas prime. Međutim, mi ovakvi kakvi smo i ova vlast svakako ne želi da uđe u EU i da ispoštuje njihova pravila, a EU ovakve kakvi smo, ne želi da nas primi. Tako da će ovo biti još jedan minus na tom putu. Vidjeli smo kakva je reakcija bila i poslije toga kada su studenti posjetili Strazbur i Brisel i od strane Kalas i od Marte Kos. Vidimo da već imamo debele minuse tamo. Najbolje o tome govori da nismo otvorili nijedan novi klaster“, navodi.
Vučinić (Lista za pravdu i red): Vučićevo mišljenje neće uticati na CIK BiH
Narodni poslanik „Liste za pravdu i red“ u Skupštini Republike Srpske, Đorđe Vučinić, ukazuje da mjesecima unazad imamo stalnu priču od strane Milorada Dodika i njegovih medija kako su Sud BiH i Tužilaštvo BiH neustavni, te da on te pravosudne institucije ne priznaje, kao ni pravne posljedice koje bi eventualno mogle proizlaziti iz njihovih odluka i presuda.
„Međutim, ono što imamo u realnosti jeste da su upravo poslanici Dodikove partije osnovali prije dvadesetak godina te pravosudne institucije putem Parlamenta BiH“, navodi on.
Vučinić smatra da je Vučićeva retorika očekivana i da ona neće ići dalje od glasnije, ali isključivo verbalne podrške Dodiku i to je najviše što, ocjenjuje, u ovom trenutku može i želi da učini.
Novinar iz Banja Luke i predsednik „ReStart Srpska“ Stefan Blagić smatra da Vučića niko ne pita da li priznaje ili ne priznaje prsudu Suda BiH. To može da bude njegov stav ali on neće ništa promijeniti na terenu, kaže on.
„Zaista sada ne vidim smisao ovakvih izjava vlasti u Srbiji kada su oni ti koji su priznavali Schmidta kao i sve institucije Bosne i Hercegovine uključujući i Sud BiH. Upravo iz svega navedenog vjerujem da je ova izjava Vučića i vlasti u Srbiji usmjerena prije svega svom biračkom tijelu i javnosti u Srbiji. Naime, kada znamo da je vlast Srbije ozbiljno uzdrmana studentskim protestom koji traje već više od šest mjeseci, kao i da će se u Srbiji održati prijevremeni izbori, vjerujem da je ovakav rasplet događaja u BiH u velikom interesu Vučića i vlasti u Srbiji kako bi skrenuli pažnju javnosti sa studentskih protesta“, ocjenjuje Blagić.
