Ustavni sud odlučuje
Zašto je Džaferović osporio Uredbu o kontroli javnih nabavki? Kafedžić poredao činjenice
Sadašnji direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić koji je doveo u pitanje Uredbu ranije radio na njenoj izradi. Dva suprotna mišljenja Agencije
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo na čelu sa Erduanom Kafedžićem sačinio je akt za javnost u kojim se osvrće na nastanak i implementaciju Uredbe o kontroli javnih nabavki KS, koju je pred Ustavnim sudom BiH osporio predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Piše: A. DUČIĆ
Pada u oči, da je Džaferović ovu apelaciju podnio nakon istupa pojedinih kantonalnih zastupnika iz SDA o ovome, ali i nakon što je Agencija za javne nabavke BiH na čijem čelu je Tarik Rahić 7. marta ove godine dala mišljenje u kojem problematizira Uredbu. Rahić je, inače, na poziciju direktora Agencije imenovan prije nešto više od godinu, a ista institucija na čijem čelu je tada bio Đenan Salčin 2019. godine izdala je dijametralno suprotno mišljenje o navedenoj uredbi.
Džaferović zahtijeva ocjenu ustavnosti uredbe Vlade KS o kontroli javnih nabavki
– Imajući u vidu Mišljenje Agencije za javne nabavke BiH iz 2019. godine, u kojem se pohvaljuju napori Vlade KS da izradom Uredbe učini sistem javnih nabavki u KS efikasnijim, nejasni su trenutni stavovi Agencija za javne nabavke BiH, navedeni u Mišljenju od 07.03.2022. godine, a koji se odnose na problematiziranje Uredbe, čija je primjena započela od 01.01.2021. godine. Također, imajući u vidu činjenicu da je sadašnji direktor Agencije za javne nabavke BiH (Tarik Rahić op.a.), svojim radom i značajnim doprinosom učestvovao u realizaciji aktivnosti na provođenju Uredbe, a da je isti potpisnik Mišljenja od 07.03.2022. godine, postavlja se pitanje osnova i eventualnog političkog uticaja na kreiranje sadržaja navedenog mišljenja – naveo je Kafedžić u današnjem osvrtu.
Erduan Kafedžić
Napominje da su odluke koje su navedene u Mišljenju od 07.03.2022. godine, Zakon o javnim nabavkama i podzakonski akti na osnovu kojih direktor Agencije za javne nabavke BiH osporava Uredbu, javno dostupni bili i u momentu njegovog angažmana u realizaciji aktivnosti na provođenju Uredbe koju osporava, te da su mu, kao tada ovlaštenom predavaču iz oblasti javnih nabavki, trebale biti poznate i eventualno biti prepreka za aktivno učestvovanje u svim aktivnostima koje se odnose na uspostavljanje sistema javnih nabavki u KS, kroz primjenu Uredbe.
Kafedžić za Fokus: Neki žele srušiti antikorupcijski sistem u KS!
Šta je to osporio Rahić?
U osvrtu Ureda za borbu protiv korupcije citiraju Mišljenje Agencije za javne nabavke od 7. marta koje je potpisao Rahić a u kojem stoji, između ostalog stoji:
– „Pažljivom analizom Zakona o javnim nabavkama može se zaključiti da je pitanje uređivanja sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, uključujući i donošenje podzakonskih akata, isključivo u nadležnosti institucija BiH, a nikako nižih nivoa vlasti. Iz Zakona o javnim nabavkama jasno se vidi da je nadležnost za donošenje podzakonskih akata u ovoj oblasti data Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine i direktoru Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine. Ipak, Vlada KS je pozivajući se, u pravnom osnovu za donošenje, samo na Zakon o Vladi Kantona Sarajevo bez bilo kakvog pozivanja na Zakon o javnim nabavkama, a nije ni mogla jer takve odredbe u ovom Zakonu nema, donijela predmetnu Uredbu. Uputno i nužno bi bilo da se razmotri dalja egizstencija u pravnom prometu predmetne Uredbe, a kako potencijalno ne bi došli u situaciju da se i neki drugi niži nivo vlasti (npr. entitet Republika Srpska ili Federacija BIH ili neki drugi kanton), odluče, bez uporišta/pravnog osnova u Zakonu o javnim nabavkama, na donošenje podzakonskih ili čak i zakonskih akata kojima uređuju sistem javnih nabavki i kontrolišu javne nabavke u svim institucijama čiji su osnivač, sve sa pozivom na primjer i Uredbu Kantona Sarajevo. Realna je opasnost da ovakva praksa i postupanje Kantona Sarajevo, ponuka i druge niže nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, da postupe na isti način i time da se, posljedično, dovede do ugrožavanja jedinstvenog sistema javnih nabavki u BiH, kao i ugrožavanja institucija BiH koje vode aktivnosti na uređenju sistema javnih nabavki“.
Tarik Rahić
Zanimljivo je, kako stoji u aktu Ureda za borbu protiv korupcije, da je jedan od tri predavača na obukama Ureda bio je upravo sadašnji direktor Agencije za javne nabavke BiH Tarik Rahić.
– Također, sadašnji direktor Agencije za javne nabavke BiH učestvovao je i u realizaciji Akcionog plana za provođenje predmetne Uredbe, kao član Komisije za realizaciju ove aktivnosti podržala i pohvalila aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo na donošenju Uredbe – navodi Kafedžić.
Kafedžić u osvrtu navodi da je Vlada KS na sjednici održanoj 27.06.2019. godine Uredbu, a da su u njenoj izradi učestvovali stručnjaci iz oblasti javnih nabavki, uključujući i zaposlenike Agencije za javne nabavke BiH, koji u svom svakodnevnom radu pružaju tehničke pomoći i daju savjetodavna mišljenja ugovornim organima i ponuđačima u vezi s pravilnom primjenom Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata.
Prije primjene Uredbe, ističe on, Ministarstvo pravde i uprave KS obratilo se Agenciji za javne nabavke BiH zatraživši mišljenje na Uredbu i njenu usklađenost sa Zakonom o javnim nabavkama. Agencija za javne nabavke BiH je dostavila mišljenje, od 18.07.2019. godine, koje je javno dostupno putem web stranice Ministarstva i u kojem Agencija za javne nabavke BiH naglašava da „nije nadležna da tumači druge propise osim Zakona o javnim nabavkama i pratećih podzakonskih akata“.
– Ipak moramo primijetiti da se Uredba djelimično dotiče legislative o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini te u tom smislu ističemo da odredbe Uredbe koje uređuju pitanje komisije za nabavke, pripreme tenderske dokumentacije, centralizovanih nabavki, i sl., nisu u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama i pratećim podzakonskim aktima.
Također, Uredba na veoma konstruktivan način reguliše i one kritične tačke, odnosno faze u lancu nabavke koje su podložne greškama i zloupotrebi, a koje nisu predmet legislative o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, kao što su npr. planiranje nabavki, praćenje realizacije ugovora i sl. – kaže se u Mišljenju Agencije iz 2019. kojeg potpisuje Salčin.
Đenan Salčin FOTO: D. B.
Ističe se da je Zakon o javnim nabavkama u osnovi evropski zakon koji se temelji na legislativnom paketu EU Direktiva iz 2004. godine.
– Međutim, gorući problem u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini je upravo primjena Zakona i podzakonskih akata na „terenu“ i nepostojanje sistemskih rješenja za sve faze u lancu nabavke, te je bitno istaći da Uredba ide upravo u tom smjeru. Uredba je u tom smislu anticipirala budući razvoj sistema javnih nabavki jer Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji se nalazi u fazi pribavljanja mišljenja nadležnih institucija i upućivanja Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje, predviđa institut prethodne provjere tržišta i rješenja koja se tiču efikasnijeg vršenja nabavne funkcije u organizaciji u cilju prohodnosti postupaka i smanjenja grešaka, te povećanja otpornosti na korupciju.
Napominjemo da su centralizacija i profesionalizacija javnih nabavki, kod manjih teritorijalnih jedinica kao što su pokrajine i gradovi, trend u zemljama EU, tako da Uredba ide i u tom pravcu.
Na kraju, pohvaljujemo napore Vlade Kantona Sarajevo da izradom ovakve uredbe učini sistem javnih nabavki u Kantonu Sarajevo efikasnijim – navodi se.
Kafedžić dalje navodi: Imajući u vidu navedeno, može se zaključiti da je Uredba produkt zajedničkog rada eksperata iz oblasti javnih nabavki, a koji su bili predstavnici Vlade Kantona Sarajevo i Agencije za javne nabavke BiH. Agencija je podržala i pohvalila aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo na donošenju Uredbe.
Uredba, kaže, on sadrži značajne antikoruptivne mjere a koje se između ostalog odnose i na kontrolu javnih nabavki koje provode institucije čiji je osnivač Kanton Sarajevo (ugovorni organi).
Uredba u članu 45. propisuje da se ovom uredbom uspostavlja sistem kontrole javnih nabavki u svim ugovornim organima, a koja u smislu ove uredbe podrazumijeva kontrolu zakonitosti i kontrolu svrsishodnosti svih javnih nabavki koje provode ugovorni organi. Prema članu navedenom članu Uredbe, zakonitost javnih nabavki podrazumijeva usklađenost postupanja svih ugovornih organa sa Zakonom i pratećim provedbenim podzakonskim aktima, dok svrsishodnost javnih nabavki podrazumijeva javnu nabavku kojom su, uz blagovremeno i racionalno planiranje i provođenje postupka, nabavljene robe, usluge ili radovi odgovarajučeg kvaliteta, po najpovoljnijim uslovima, i kojom se ostvaruju ciljevi ugovornog organa u skladu sa utvrđenim politikama i prioritetima Kantona Sarajevo i u interesu krajnjih korisnika – građana Kantona Sarajevo.
U slučajevima nabavke u kojima Ured utvrdi da je došlo do kršenja principa zakonitosti ili svrsishodnosti javne nabavke od strane ugovornog organa u postupcima javnih nabavki ili u zaključenim ugovorima o javnim nabavkama, Ured shodno članu 52. Uredbe daje preporuke za otklanjanje nezakonitosti i postizanje svrishodnosti javne nabavke, obavještava Agenciju za javne nabavke Bosne i Hercegovine o počinjenom prekršaju iz člana 116. Zakona, podnosi krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu u slučaju postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično dijelo.
