BiH

Ustavni sud odlučuje

Zašto je Džaferović osporio Uredbu o kontroli javnih nabavki? Kafedžić poredao činjenice

30/05/2022

Sadašnji direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić koji je doveo u pitanje Uredbu ranije radio na njenoj izradi. Dva suprotna mišljenja Agencije

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo na čelu sa Erduanom Kafedžićem sačinio je akt za javnost u kojim se osvrće na nastanak i implementaciju Uredbe o kontroli javnih nabavki KS, koju je pred Ustavnim sudom BiH osporio predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Piše: A. DUČIĆ

Pada u oči, da je Džaferović ovu apelaciju podnio nakon istupa pojedinih kantonalnih zastupnika iz SDA o ovome, ali i nakon što je Agencija za javne nabavke BiH na čijem čelu je Tarik Rahić 7. marta ove godine dala mišljenje u kojem problematizira Uredbu. Rahić je, inače, na poziciju direktora Agencije imenovan prije nešto više od godinu, a ista institucija na čijem čelu je tada bio Đenan Salčin 2019. godine izdala je dijametralno suprotno mišljenje o navedenoj uredbi.

Džaferović zahtijeva ocjenu ustavnosti uredbe Vlade KS o kontroli javnih nabavki

– Imajući u vidu Mišljenje Agencije za javne nabavke BiH iz 2019. godine, u kojem se pohvaljuju napori Vlade KS da izradom Uredbe učini sistem javnih nabavki u KS efikasnijim, nejasni su trenutni stavovi Agencija za javne nabavke BiH, navedeni u Mišljenju od 07.03.2022. godine, a koji se odnose na problematiziranje Uredbe, čija je primjena započela od 01.01.2021. godine. Također, imajući u vidu činjenicu da je sadašnji direktor Agencije za javne nabavke BiH (Tarik Rahić op.a.), svojim radom i značajnim doprinosom učestvovao u realizaciji aktivnosti na provođenju Uredbe, a da je isti potpisnik Mišljenja od 07.03.2022. godine, postavlja se pitanje osnova i eventualnog političkog uticaja na kreiranje sadržaja navedenog mišljenja – naveo je Kafedžić u današnjem osvrtu.

Erduan Kafedžić

Napominje da su odluke koje su navedene u Mišljenju od 07.03.2022. godine, Zakon o javnim nabavkama i podzakonski akti na osnovu kojih direktor Agencije za javne nabavke BiH osporava Uredbu, javno dostupni bili i u momentu njegovog angažmana u realizaciji aktivnosti na provođenju Uredbe koju osporava, te da su mu, kao tada ovlaštenom predavaču iz oblasti javnih nabavki, trebale biti poznate i eventualno biti prepreka za aktivno učestvovanje u svim aktivnostima koje se odnose na uspostavljanje sistema javnih nabavki u KS, kroz primjenu Uredbe.

Kafedžić za Fokus: Neki žele srušiti antikorupcijski sistem u KS!

Šta je to osporio Rahić?

U osvrtu Ureda za borbu protiv korupcije citiraju Mišljenje Agencije za javne nabavke od 7. marta koje je potpisao Rahić a u kojem stoji, između ostalog stoji:

– „Pažljivom analizom Zakona o javnim nabavkama može se zaključiti da je pitanje uređivanja sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, uključujući i donošenje podzakonskih akata, isključivo u nadležnosti institucija BiH, a nikako nižih nivoa vlasti. Iz Zakona o javnim nabavkama jasno se vidi da je nadležnost za donošenje podzakonskih akata u ovoj oblasti data Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine i direktoru Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine. Ipak, Vlada KS je pozivajući se, u pravnom osnovu za donošenje, samo na Zakon o Vladi Kantona Sarajevo bez bilo kakvog pozivanja na Zakon o javnim nabavkama, a nije ni mogla jer takve odredbe u ovom Zakonu nema, donijela predmetnu Uredbu. Uputno i nužno bi bilo da se razmotri dalja egizstencija u pravnom prometu predmetne Uredbe, a kako potencijalno ne bi došli u situaciju da se i neki drugi niži nivo vlasti (npr. entitet Republika Srpska ili Federacija BIH ili neki drugi kanton), odluče, bez uporišta/pravnog osnova u Zakonu o javnim nabavkama, na donošenje podzakonskih ili čak i zakonskih akata kojima uređuju sistem javnih nabavki i kontrolišu javne nabavke u svim institucijama čiji su osnivač, sve sa pozivom na primjer i Uredbu Kantona Sarajevo. Realna je opasnost da ovakva praksa i postupanje Kantona Sarajevo, ponuka i druge niže nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, da postupe na isti način i time da se, posljedično, dovede do ugrožavanja jedinstvenog sistema javnih nabavki u BiH, kao i ugrožavanja institucija BiH koje vode aktivnosti na uređenju sistema javnih nabavki“.

Tarik Rahić

Zanimljivo je, kako stoji u aktu Ureda za borbu protiv korupcije, da je jedan od tri predavača na obukama Ureda bio je upravo sadašnji direktor Agencije za javne nabavke BiH Tarik Rahić.

Također, sadašnji direktor Agencije za javne nabavke BiH učestvovao je i u realizaciji Akcionog plana za provođenje predmetne Uredbe, kao član Komisije za realizaciju ove aktivnosti podržala i pohvalila aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo na donošenju Uredbe – navodi Kafedžić.

Kafedžić u osvrtu navodi da je Vlada KS na sjednici održanoj 27.06.2019. godine Uredbu, a da su u njenoj izradi učestvovali stručnjaci iz oblasti javnih nabavki, uključujući i zaposlenike Agencije za javne nabavke BiH, koji u svom svakodnevnom radu pružaju tehničke pomoći i daju savjetodavna mišljenja ugovornim organima i ponuđačima u vezi s pravilnom primjenom Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata.

Prije primjene Uredbe, ističe on, Ministarstvo pravde i uprave KS obratilo se Agenciji za javne nabavke BiH zatraživši mišljenje na Uredbu i njenu usklađenost sa Zakonom o javnim nabavkama. Agencija za javne nabavke BiH je dostavila mišljenje, od 18.07.2019. godine, koje je javno dostupno putem web stranice Ministarstva i u kojem Agencija za javne nabavke BiH naglašava da „nije nadležna da tumači druge propise osim Zakona o javnim nabavkama i pratećih podzakonskih akata“.

– Ipak moramo primijetiti da se Uredba djelimično dotiče legislative o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini te u tom smislu ističemo da odredbe Uredbe koje uređuju pitanje komisije za nabavke, pripreme tenderske dokumentacije, centralizovanih nabavki, i sl., nisu u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama i pratećim podzakonskim aktima.

Također, Uredba na veoma konstruktivan način reguliše i one kritične tačke, odnosno faze u lancu nabavke koje su podložne greškama i zloupotrebi, a koje nisu predmet legislative o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, kao što su npr. planiranje nabavki, praćenje realizacije ugovora i sl. – kaže se u Mišljenju Agencije iz 2019. kojeg potpisuje Salčin.

Đenan Salčin FOTO: D. B.

Ističe se da je Zakon o javnim nabavkama u osnovi evropski zakon koji se temelji na legislativnom paketu EU Direktiva iz 2004. godine.

– Međutim, gorući problem u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini je upravo primjena Zakona i podzakonskih akata na „terenu“ i nepostojanje sistemskih rješenja za sve faze u lancu nabavke, te je bitno istaći da Uredba ide upravo u tom smjeru. Uredba je u tom smislu anticipirala budući razvoj sistema javnih nabavki jer Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji se nalazi u fazi pribavljanja mišljenja nadležnih institucija i upućivanja Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje, predviđa institut prethodne provjere tržišta i rješenja koja se tiču efikasnijeg vršenja nabavne funkcije u organizaciji u cilju prohodnosti postupaka i smanjenja grešaka, te povećanja otpornosti na korupciju.

Napominjemo da su centralizacija i profesionalizacija javnih nabavki, kod manjih teritorijalnih jedinica kao što su pokrajine i gradovi, trend u zemljama EU, tako da Uredba ide i u tom pravcu.

Na kraju, pohvaljujemo napore Vlade Kantona Sarajevo da izradom ovakve uredbe učini sistem javnih nabavki u Kantonu Sarajevo efikasnijim – navodi se.

Kafedžić dalje navodi: Imajući u vidu navedeno, može se zaključiti da je Uredba produkt zajedničkog rada eksperata iz oblasti javnih nabavki, a koji su bili predstavnici Vlade Kantona Sarajevo i Agencije za javne nabavke BiH. Agencija je podržala i pohvalila aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo na donošenju Uredbe.

Uredba, kaže, on sadrži značajne antikoruptivne mjere a koje se između ostalog odnose i na kontrolu javnih nabavki koje provode institucije čiji je osnivač Kanton Sarajevo (ugovorni organi).

Uredba u članu 45. propisuje da se ovom uredbom uspostavlja sistem kontrole javnih nabavki u svim ugovornim organima, a koja u smislu ove uredbe podrazumijeva kontrolu zakonitosti i kontrolu svrsishodnosti svih javnih nabavki koje provode ugovorni organi. Prema članu navedenom članu Uredbe, zakonitost javnih nabavki podrazumijeva usklađenost postupanja svih ugovornih organa sa Zakonom i pratećim provedbenim podzakonskim aktima, dok svrsishodnost javnih nabavki podrazumijeva javnu nabavku kojom su, uz blagovremeno i racionalno planiranje i provođenje postupka, nabavljene robe, usluge ili radovi odgovarajučeg kvaliteta, po najpovoljnijim uslovima, i kojom se ostvaruju ciljevi ugovornog organa u skladu sa utvrđenim politikama i prioritetima Kantona Sarajevo i u interesu krajnjih korisnika – građana Kantona Sarajevo.

U slučajevima nabavke u kojima Ured utvrdi da je došlo do kršenja principa zakonitosti ili svrsishodnosti javne nabavke od strane ugovornog organa u postupcima javnih nabavki ili u zaključenim ugovorima o javnim nabavkama, Ured shodno članu 52. Uredbe daje preporuke za otklanjanje nezakonitosti i postizanje svrishodnosti javne nabavke, obavještava Agenciju za javne nabavke Bosne i Hercegovine o počinjenom prekršaju iz člana 116. Zakona, podnosi krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu u slučaju postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično dijelo.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.