Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Novac iz EU je spreman

Želimo li čišću budućnost? Energetska tranzicija u BiH je počela

blok7
FOTO: D. Begović / Fokus.ba
I BiH je potpisnik Deklaracije o Zelenoj agendi

EU je spremna osigurati finansijska sredstva i ekspertizu. Novac za tu namjenu, kako je najavio Sattler, planiran je kroz više instrumenata

Ne postoji dobar razlog da se ne prihvati čišća budućnost. Ovu rečenicu, između ostalog, izgovorio je krajem aprila u Neumu šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler na „Energetskom samitu u BiH 2023“.

Nikakav kontraargument, postupimo li po zdravom razumu, ovoj rečenici nećemo naći. No, pitanje je koliko je BiH kao država sa svim instrumentima kojima raspolaže spremna da se u potpunosti okrene čišćoj budućnosti, u pravom smislu riječi, da odlučnije krene stopama energetske tranzicije. Na tako nešto se, u konačnici, formalno-pravno, obavezala. Naime, države Zapadnog Balkana, a među njima i BiH, 2020. godine na Samitu u Sofiji potpisale su Deklaraciju o Zelenoj agendi čime su se obavezale da će do 2050. u potpunosti izbaciti ugalj iz upotrebe. Obavezale su se na učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, uvođenje oporezivanja na emisiju gasova s efektom staklene bašte.

Kako to postići? Uz dobru volju i odlučne poteze, a EU za takve korake predviđa paket pomoći od devet milijardi eura kako bi se državama Zapadnog Balkana pomoglo da ostvare ciljeve iz Zelene agende.

Naime, EU je spremna osigurati finansijska sredstva i ekspertizu našoj državi za energetsku tranziciju. Novac za tu namjenu, kako je najavio Sattler, planiran je kroz više instrumenata, poput Zelene agende za Zapadni Balkan, Ekonomskog i investicionog plana i projekta EU4Energy, ali i kroz Paket energetske podrške EU, koji donosi 70 miliona eura.

sattler
Foto: Fena/ Arhiva

Iz Sekretarijata Energetske zajednice su za Fokus.ba naveli kako je energetski pravni okvir u BiH u cjelini i dalje fragmentiran duž entitetskih linija, čime se, ističu, zapravo i ometaju neophodne reforme.

– Neusklađeno zakonodavstvo u sektoru gasa nastavilo je paralizirati gasnu infrastrukturu zemlje. Sekretarijat je morao poduzeti pravne radnje za rješavanje kršenja Direktive o velikim ložištima u vezi s blokovima Tuzla 4 i Kakanj 5, koji su nastavili s radom čak i nakon što im je istekao ograničeni vijek trajanja derogacije. Ekološki standardi su ostali ispod nivoa, jer su nivoi sumpordioksida, dušikovih oksida i prašine iz velikih ložišta premašili prihvatljive granice – naveli su iz Energetske zajednice.

Implementacija novih direktiva o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti, naglašavaju, tek umjereno napreduje.

– Uprkos izazovima, Sekretarijat nastavlja nuditi podršku kroz različite tehničke radne grupe i inicijative. Među ovim grupama je radna grupa Energetske zajednice za proizvodnju električne energije. Ova grupa se redovno sastaje kako bi razgovarala o različitim važnim pitanjima, uključujući osiguranje sigurne opskrbe energijom, analizu tržišnih cijena, istraživanje mehanizama određivanja cijena ugljika i naglašavanje ključne uloge koju kompanije imaju u pokretanju dekarbonizacije ekonomije – kažu iz Sekretarijata Energetske zajednice.

Potpisali smo Deklaraciju u Sofiji

Ima, međutim, i pozitivnih primjera, pa tako ističu da Elektroprivreda BiH ulaže značajne napore u pokušaju implementacije internih cijena ugljika, dok se Elektroprivreda HZHB istaknula u provođenju inicijative zelene certifikacije.

– Ove inicijative pokazuju proaktivan pristup ovih kompanija prema rješavanju emisija ugljika i promoviranju obnovljive energije. Prema našim saznanjima, dvije elektroprivrede u Bosni i Hercegovini rade na izradi planova za dekarbonizaciju i pohvaljujemo njihove napore u tome. Međutim, važno je naglasiti da je u tom poduhvatu potrebno uložiti snažnije i usklađenije napore – ističu iz Energetske zajednice.

Dodaju da, iako je razmatranje implikacija mehanizama kao što je Mehanizam za prilagodbu granica ugljika (CBAM) ključni korak, preduzeća moraju ići dalje od pukog razmatranja i poduzeti značajne mjere ka implementaciji održivih praksi. Ovo zahtijeva, zaključuju iz Energetske zajednice, sveobuhvatan pristup koji uključuje integraciju ekoloških razmatranja u sve aspekte poslovanja, ulaganje u obnovljive izvore energije, smanjenje emisije ugljika, promoviranje energetske efikasnosti i aktivno učešće u tranziciji ka zelenijoj budućnosti.

Potrebno je naglasiti kako je EU već usvojila vremenski okvir za uvođenje Mehanizma za prilagodbu ugljika na granici (CBAM) koji će se primjenjivati i na BiH ukoliko ne budu poduzete potrebne mjere. 

Cijene ugljika

BiH će se, naime,  suočiti s teretom plaćanja razlike između cijene ugljika u EU i zemlji porijekla ukoliko ne postoji mehanizam određivanja cijene ugljika za proizvode u čijoj proizvodnji se on intenzivno koristi, a koji su proizvedeni u zemljama van EU i koji su namijenjeni za izvoz u Uniju. To se uveliko može odraziti i na izvoz električne energije proizvedene sagorijevanjem uglja i može dovesti u nepovoljan položaj sam sektor rudarstva u BiH.

Iz Elektroprivrede BiH navode da su 2021. godine uveli interni obračun troškova ugljikovog dioksida koji podrazumijeva samonametnuti mehanizam interne cijene za emisije iz rada termoelektrana, kao prijelaznu mjeru s ciljem olakšavanja provođenja planova smanjenja emisija.

denis-zisko-db
Foto: Damir Begović
Žiško: U Hercegovini su kineske firme otkupile koncesije od lokalnih moćnika

Ističu da su se opredijelili za rezervaciju sredstava i stvaranje internog fonda za potrebe tranzicije u pravcu dekarbonizacije. Navode da su 90 miliona KM prikupili u protekle dvije godine, a sredstva su angažirana za relizaciju tri fotonaponske elektrane, od kojih će dvije biti na rudarskim površinama.

RS se u strateškim dokumentima Vlade i Skupštine obavezala smanjiti emisije SO2 za 94% do 2028. godine, u odnosu na 2014. godinu. Za isti taj period, navodi se u tim dokumentima, potrebno je smanjiti emisiju NOx gasova za 57% i čvrstih čestica za 94%.

Navedeni zakon definira da 10% sredstva prikupljenih po osnovu naknade za podsticanje operator sistema podsticanja uplaćuje na račun Fonda za zaštitu životne okoline i energetske efikasnosti RS, s ciljem investiranja u unapređenje mjera energetske efikasnosti i promoviranja proizvodnje električne energije iz OIE. Iz ovih sredstva će biti vršeno jednokratno sufinansiranje izgradnje elektrana za sopstvene potrebe.

Političari još nemaju hrabrosti

Denis Žiško, ekološki aktivista iz Aarhus centra Tuzla, kaže za Fokus da je energetska tranzicija u BiH već krenula, ali da političari još nemaju hrabrosti da to priznaju zato što se boje reakcije rudara.

– Što se tiče elektroprivreda, oni imaju stručno znanje i ljude koji bi to mogli provesti, ali problem je što tim kompanijama ne upravljaju stručnjaci već politika koja ima sasvim drugačije interese. Na taj način se ugrožava budućnost tih firmi, posebno Elektroprivrede BiH. Koče se procesi koji se dešavaju i na taj način gubimo vrijeme dok u međuvremenu strani investitori zauzimaju najpovoljnije lokacije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što vidimo u Hercegovini gdje su kineske firme otkupile koncesije od lokalnih moćnika i počele graditi vjetroelektrane – kaže Žiško.

Kaže da se već popunjavaju kapaciteti mreže i da nije toliko problem proizvodnih kapaciteta, nego kapaciteta prijenosne i distributivne mreže na koju će se željeti priključiti svi budući proizvođači električne energije.

– Nažalost, ništa se ne radi konkretno na razvoju mreže, a posebno ne na tzv. pametnim mrežama, odnosno digitalizaciji. Ovakav sistem kakav je prisutan neće u budućnosti moći funkcionirati. Definitivno će kroz tranziciju i elektroprivrede izgubiti monopol nad proizvodnjom elekrične energije, zbog čega vidimo i otpor u ovom procesu. Tranziciju će iznijeti mala i srednja preduzeća, građani, a pitanje je koliko će se elektroprivrede uspjeti uklopiti u cijeli taj proces – zaključio je naš sagovornik.