BiH

haška presuda

Zločini zbog kojih je osuđen Karadžić

24/03/2016

U tački 1 optužnice Karadžić je bio optužen da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo

Radovan Karadžić osuđen na kaznu od 40 godina zatvora za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Genocid u sedam općina

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju danas je odlučilo da Radovan Karadžić nije kriv za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini.

“Vijeće se nije uvjerilo da je jedini razumni zaključak da je postojala namjera uništenja bosanskih Muslimana i Hrvata i da nema dokaza da van razumne sumnje zaključi da je u tim zločinima počinjen genocid”, saopćio je danas u Haagu predsjedavajući sudskog vijeća O-Gon Kwon.

U tački 1 optužnice Karadžić je bio optužen da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

“Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku”, stajalo je u optužnici.

Sudsko vijeće je zaključilo da optuženi za sedam općina snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti i ubojstva kao kršenje zakona i običaja ratovanja.

“Vijeće se nije uvjerilo da je počinjen genocid i optuženi se ne proglašava krivim za genocid po tački jedan”, saopšteno je danas u Haagu.

Zločini u Sarajevu

Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas je u Haagu osuđen za udruženi zločinački poduhvat za opsadu Sarajeva od 1992. do 1995. godine za koji snosi i individualnu krivičnu odgovornost.

Drugi udruženi zločinački poduhvat za koji je Karadžić optužen je opsada Sarajeva i zločini počinjeni od 1992. do 1995. godine tokom opsade glavnog grada BiH.

Sudsko vijeće je jasno zaključilo da su civili bili direktna meta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske kao što ilustruju snajperski incidenti ili su bili izloženi neselektivnoj i prekomjernoj vatri kao kad je SRK bacao aviobombe i ispaljivao granate na lokacije okupljanja civila.

Tročlano sudsko vijeće je odbacilo tvrdnje optuženog da su snage bosanskih Muslimana namjerno gađale svoje civile kako bi izazvali međunarodnu intervenciju.

“Optuženi snosi individualnu krivičnu odgovornost za ubistva, protivpravni napad na civile i širenje terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja i za ubistvo kao zločin protiv čovječnosti”, presudilo je sudsko vijeće.

Uzimanje pripadnika UN-a za taoce

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju je proglasilo Karadžića krivim za uzimanje posmatrača Ujedinjenih naroda (UN) za taoce.

Vijeće je zaključilo da je Karadžić doprinio zajedničkom cilju da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se odvratio NATO od daljih zračnih napada. Sudije su utvrdili da je Karadžić direktno učestvovao u operaciji uzimanja pripadnika UN-a za taoce.

Karadžić je nadgledao uzimanje talaca, primao izvještaje i postavljao uslove za oslobađanje.

Sudsko vijeće je zaključilo da snosi individualnu krivičnu odgovornost za uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.

Vijeće je zaključilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat, čiji je član bio Karadžić, s ciljem uzimanja posmatrača za taoce da bi se zaustavili NATO napadi.

Genocid u Srebrenici

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju je osudilo Karadžića za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.

Vijeće je konstatovalo da su pripadnici snaga bosanskih Srba imali namjeru da unište bosanske Muslimane iz Srebrenice kao takve.

“Imajući u vidu stalno prisustvo i umiješanost Beare i Popovića u svemu tome, i sprovođenje operacije uz suštinsko učešće Mladića, pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata u Srebrenici imali su namjeru da svi vojno sposobni muškarci bosanski Muslimani budu ubijeni, a ta namjera je jedanka namjeri da se bosanski Muslimani iz Srebenice unište”, zaključilo je vijeće.

Vijeće je zaključilo da su Karadžić i Mladić imali zajednički plan da prisilno uklone Bošnjake iz Srebrenice.

Sudsko vijeće je zaključilo da je Karadžić bio jedina ličnost u RS koja je imala moć da interveniše da muškarci bosanski Muslimani budu pobijeni, ali “ne samo da nije spriječio ubijanje nego je lično naredio da muškarci iz Bratunca budu prebačeni na druga mjesta kako bi bili ubijeni, nakon čega su ubijeni na području Zvornika”.

Sudsko vijeće je konstatovalo da je 14. jula 1995. Karadžić proglasio ratno stanje na području opštine Srebrenica – Skelani što je Drinskom korpusu VRS dopustilo korištenje svih materijalnih resursa i olakšalo akcije ubijanja.

Vijeće je zaključilo da je Karadžić dijelio prošireni zajednički cilj da se muslimanski muškarci iz Srebrenice pobiju i doprinio sprovođenju ovog plana.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.