Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Mogherini: Zapadni Balkan suočava se s mnogim izazovima

Federica Mogherini

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini, potpredsjednik za energetsku uniju Maroš Šefčovič i komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn predstavljat će Evropsku uniju na samitu o zapadnom Balkanu u Beču 27. augusta, najavljeno je iz Evropske komisije.

Samit će se nadovezati na napredak postignut nakon Berlinskog samita održanog augusta prošle godine, a cilj je daljnji razvoj saradnje šest zemalja zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije i Srbije u rješavanju zajedničkih izazova, posebno migracija, koji uključuju i regionalnu suradnju, vjerski dijalog te borbu protiv ekstremizma.

Samit će biti podijeljen u tri segmenta – paralelne sastanke šefova vlada, ministara vanjskih poslova i ministara ekonomije.

Šefovi vlada će raspravljati o trenutnoj ekonomskoj situaciji u regionu, o mladima i njihovom stručnom obrazovanju te povezivanju. Učesnica ovog sastanka bit će visoka predstavnica Mogherini.

„Region zapadnog Balkana suočava se s mnogim izazovima, od hitne potrebe za rješavanjem pitanja koja se tiču sigurnosti i migracija do potrebe rješavanja ekonomskih i političkih teškoća u mnogim zemljama. Zapadnobalkanski samit u Beču će nam pružiti važnu priliku da razgovaramo ne samo o aktuelnim izazovima već i o našoj zajedničkoj budućnosti“, rekla je Mogherini ovim povodom.

Komesar Hahn i ministri vanjskih poslova će razgovarati o aktuelnim prioritetnim pitanjima u regionalnoj saradnji, kao i trenutnim izazovima vezanim za migracije.

„Vidjeli smo da je od prošlogodišnjeg samita u Berlinu ostvaren značajan napredak kada je riječ o našem zajedničkom programu povezivanja a sada smo identificirali i konkretne prioritetne investicione projekte u regionu, koji bi mogli biti podržani kroz Instrument za pretpristupnu pomoć“, kazao je Hann.

Potpredsjednik za energetsku uniju Šefčovič i ministri ekonomije će razgovarati o ekonomskim izgledima regiona, energetskoj i saobraćajnoj povezanosti te stručnom obrazovanju.

„U našoj strategiji za energetsku uniju jasno je navedeno da se Energetska unija ne zaustavlja na granicama Unije. Zato činimo sve što možemo kako bismo zapadni Balkan bolje uvezali s našim energetskim sistemima. To je poruka koju sam uputio prilikom moje nedavne posjete Srbiji, a to je ujedno i poruka koju upućujem na ovom samitu“, kazao je Šefčovič.

Uoči samita je Evropska komisija danas osigurala dodatnih 1,5 miliona eura za humanitarnu pomoć izbjeglicama i migrantima u Srbiji i Makedoniji. To je podrška humanitarnim partnerima u pružanju osnovnih hitnih usluga – osigiranju pitke vode, higijene, zdravstvene zaštite, privremenog smještaja i zaštite izbjeglicama i migrantima, zatim u unapređenju prihvatnih centara te u koordinaciji i izvještavanju o pitanjima migracija u regionu.

Tim povodom je komesar EU za humanitarnu pomoć i rješavanje kriza Christos Stylianides rekao da se zapadni Balkan suočava s nezabilježenim brojem izbjeglica i migranata u tranzitu.

“EU intenzivira aktivnosti na pružanju hitne humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima. Ovo predstavlja samu suštinu evropske solidarnosti“, dodao je.

Evropska komisija je prethodno odobrila više od 90.000 eura Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji (31.7.2015.) i 150.000 eura Srbiji (20.8.2015.) kao odgovor na ovu vanrednu situaciju. Novac je upućen direktno nacionalnim društvima Crvenog krsta dviju zemalja. Ukupna humanitarna pomoć EU za podršku ugroženim izbjeglicama i migrantima u Srbiji i Makedoniji sada iznosi 1,74 miliona eura.

U svom Evropskom programu o migracijama, Evropska komisija je utvrdila sveobuhvatan pristup rješavanju izazova migracija za kratkoročni i dugoročni period.
Saradnja i podrška trećih zemalja, naročito onih koje su u neposrednoj blizini, bitan je element tog pristupa.

Domaćin samita, austrijski savezni kancelar Werner Faymann, uputio je poziv za ovaj događaj premijerima Albanije, Makedonije, Kosova, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i Njemačke, Francuske, Italije, Hrvatske i Slovenije.