Wigemark: Naredni mjeseci ključni su za BiH

Devetog maja 1950. go­dine je rođena ideja o formiranju zajednice koja se smatra prete­čom današnje Evropske unije (EU). Upravo se zbog te či­njenice 9. maj proslavlja i kao Dan Evrope, a on se obilježava i u našoj zemlji.

Govoreći tim povodom za Faktor o putu BiH ka Evropskoj uniji, ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef De­legacije EU-a u BiH i specijal­ni predstavnik EU-a u BiH, kazao je kako vjeruje da je BiH uspjela zadržati kurs povrat­ka na evropski put.

– U narednim mjesecima je trenutak istine, kada se broj­ne obaveze koje su preuzete u prošloj godini moraju ispuniti. Dobro je što je Reformska agenda dogovorena prošle godine i sada se mora implementirati.

Postoje tri faze, a bližimo se završetku prve. Nadam se da će se u naredni mjesec posti­ći dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom. To je veo­ma važno za EU. Novi zakoni o radu u Federaciji BiH i Repu­blici Srpskoj se moraju imple­mentirati. Kada je adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pri­druživanju u pitanju, pregovori se dobro odvijaju i obje strane razumiju šta se mora uraditi.

Ovo je veoma povoljan sporazum za BiH, možete dobiti nešto kori­sno za cijelu zemlju i moram to naglasiti zbog informacija koje kruže kako se radi o negativnom sporazumu. On je apsolutno va­žan, ne samo za vašu trgovinu i poljoprivredu, već za cijelu ze­mlju i mora se promatrati u tom kontekstu. Kada je Mehanizam koordinacije u pitanju, želio bih ohrabriti sve strane koje su uključene, od Vijeća ministara, naročito entitetskog nivoa, kan­tona i Brčko distkrita da posti­gnu konačni dogovor. Veoma su blizu dogovora, ali ne bi trebali povezivati druga pitanja sa Me­hanizmom koordinacije – rekao je Wigemark.

Na pitanje da li je zadovoljan sa dosadašnjom implemen­tacijom Reformske agende, rekao je da je veoma zadovoljan sa onim što je ura­đeno i na državnom i entitetskim nivoima.

– Također je ohrabrujuće vidjeti da se u nekim kantoni­ma, poput Tuzlanskog kantona u kojem sam nedavno boravio, također poduzimaju koraci da se na tom nivou implementira Agenda. Mislim da se bližimo kraju prve faze, u kojoj su zako­ni o radu bili među najvažnijim segmentima novog zakonodav­stva, ali također tu su dogovori sa MMF-om, Svjetskom ban­kom, ali i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Ovi ključni segmenti definišu finan-sije cijelog reformskog paketa. Ovaj reformski paket ne uklju­čuje nove namete u vidu poveća­nja poreza, fiskalno je neutralan. Ako smanjite porez na rad, mo­rate to kompenzirati nečim i tu se javlja pitanje akciza na gorivo, alkohol, duhan itd.

Mislim da se to mora objasniti jasno ljudima, da razumiju o čemu se radi. Ne radi se o tome da li plaćate pet posto više za flašu piva, vino ili neko drugo piće, radi se o sma­njivanju troškova rada, kako bi se više ljudi zaposlilo. Kada je naredna faza u pitanju, mislim daje do kraja juna krajnji rok za postizanje dogovora sa MMF-om i novog dugoročnog fonda stabilnosti. Predstavnici MMF-a dolaze u zemlju ove sedmice i oni će imati posljednju misiju da riješe sve detalje, koji uključuju regulisanje bankarskog sektora i veću transparentnost u bankar­skom sektoru. Svjetska banka je veoma zabrinuta sistemom odre­đivanja cijena lijekova. Ljudi u BiH plaćaju 30 ili 40 posto više za lijekove nego ljudi u susjed­nim zemljama. Zato ljudi idu u Beograd ili Zagreb da kupe osnovne lijekove, što nije uredu – kazao je Wigemark.

Govoreći o objavljivanju rezultata po­pisa stanovništva, uz napomenu da krajnji rok 1. juli, Wigemark je kazao:

– Trenutno je zakonski rok 1. juli. Mislim da čak i ako se danas donese od­luka o metodologiji, a trenutno postoje nesuglasice oko toga ko je rezident i tiče se veoma ograničenog broja ljudi, trebate tri do četiri mjeseca da usaglasite i završite brojke kako biste objavili rezultate na pravi način. Već ste na neki način prekršili rok. Ukoliko se desi bilo kakvo produženje roka, važno je da se to ne oduži. To se mora uraditi. U interesu je građana da se zna podatak o broju ljudi i EU će pitati BiH, ako se vaša aplika­cija za članstvo odobri i pređe se u fazu procjena i analiziranja, koliko ljudi tu živi, gdje žive, koliko su stari, čime se bave i takve stvari. Kao što sam rekao, ne zanimaju nas toliko rezulta­ti neobaveznih pitanja. Pitanje da li ste Srbin, Hrvat, Bošnjak, Rom ili drugi je neobavezno. To neće promijeniti ekonomsko i društveno stanje u zemlji. Ne znači da nije važno znati, ali što se EU tiče, to nije zaista važno – kazao je Wigemark za Faktor.