Njemačka kancelarka

Merkel: Tri miliona doza vakcina za Zapadni Balkan, to ćemo poslati što prije

“I to ćemo učiniti što je prije moguće”, naglasila je na konferenciji za medije nakon što je bila domaćin samita “Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana 2021” u okviru kojeg se sastala sa liderima zemalja Zapadnog Balkana

Njemačka će dati tri miliona doza vakcina protiv virusa korona zemljama Zapadnog Balkana, rekla je u ponedeljak, 5. jula, njemačka kancelarka Angela Merkel, javlja Radio Slobodna Evropa.

“I to ćemo učiniti što je prije moguće”, naglasila je na konferenciji za medije nakon što je bila domaćin samita “Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana 2021” u okviru kojeg se sastala sa liderima zemalja Zapadnog Balkana.

U Berlinu je 5. jula održan sedmi godišnji samit Berlinskog procesa za zemlje zapadnog Balkana.

Ovo je bio posljednji samit pod vođstvom Merkel, koja ga je i inicirala. Njemačka kancelarka napušta funkciju u jesen 2021. godine.

Proces se odvija u sklopu uspostavljanja bliže saradnje zemalja dok polako napreduju u svom cilju ka pridruživanju Evropskoj uniji.

Samitu su, pored lidera šest zemalja Zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, prisustvovali i premijer predsedavajuće EU Slovenije, Janez Janša, predsjednik Francuske Emanuel Macron, premijer Italije Mario Dragi i austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Domaćin virtuelnog sastanka je Berlin, a na njemu je prisustvovala i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Tim povodom Reuters podsjeća na dosadašnji napredak zemalja Zapadnog Balkana ka članstvu u Evropsku uniju.

U martu 2020. godine EU se složila da Albanija može krenuti sa pregovorima o članstvu. No, ova zemlja još uvijek nije dobila zvaničan datum za započinjanje pregovora jer EU veže napredak Albanije za Sjevernu Makedoniju koja je u zastoju zbog spora sa Bugarskom.

Sjeverna Makedonija je prevladala višegodišnji spor sa susjednom Grčkom oko imena, no Bugarska blokira početak pregovora zbog lingvističkog spora kojeg Sofija vidi kao pitanje nacionalnog identiteta.

Bosna i Hercegovina je zahtjev za članstvo podnijela u februaru 2016. godine, ali još uvijek čeka na odobrenje. Kosovo, piše Reuters, za napredak ka EU treba da popravi svoje odnose sa Srbijom kroz pregovore kojima posreduje Unija.

Crna Gora već vodi pregovore o pridruživanju EU i Evropska komisija vidi da bi se bloku mogla pridružiti zajedno sa Srbijom. U februaru 2018. godine iz Unije su rekli da bi se Srbija bloku mogla pridružiti do 2025. godine, no ipak su rekli da se radi o veoma ambicioznom cilju.

Berlinski proces, koji je započet 2014, je inicijativa Evropske unije i njenih članica sa ciljem unapređenja saradnje zemalja regiona Zapadnog Balkana i jačanja njegove evropske perspektive.

Zamišljen kao četvorogodišnja serija sastanaka premijera, ministara, civilnog društva i poslovnih zajednica Zapadnog Balkana u oblastima ekonomske saradnje, održivog rasta, bilateralnih odnosa i regionalnog pomirenja.

Tokom prošlogodišnjeg samita koji je zbog pandemije održan putem video linka u Sofiji, učesnici su potpisali deklaracije o zajedničkom tržištu zemalja Zapadnog Balkana i zelenoj agendi.