Danas se navršava 25 godina od masovnih prosvjeda na ulicama Beograda, kojima je 5. oktobra 2000. godine okončana vladavina predsjednika Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodana Miloševića.
Taj jubilej bit će obilježen u ponedjeljak u Beogradu tribinom u Dorćol placu na kojoj će govoriti nekadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić, novinarka Danica Vučenić, profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević i studentica Nikolina Sinđelić, javlja 021.rs.
Stotine hiljada ljudi 5. oktobra 2000. skinulo je Miloševića s vlasti
Na protest 5. oktobra 2000. u središtu Beograda slile su se stotine hiljada ljudi iz svih krajeva Srbije, isprovocirane odlukom Republičkog izbornog povjerenstva da ne prizna pobjedu predsjedničkog kandidata višestranačke Demokratske oporbe Srbije (DOS) Vojislava Koštunice na izborima 24. septembra te godine.
Koaliciju DOS činilo je heterogenih 19 stranaka, a od Miloševića je traženo da do 5. oktobra prizna poraz na saveznim, lokalnim i predsjedničkim izborima. Zatražena je i ostavka uprave državne televizije (RTS) kako bi se otvorio prostor za objektivnu uređivačku politiku javnog servisa umjesto dotadašnje ogoljene režimske propagande.
VEZANO Martić: Počela je “Oluja”, šta ćemo sada?”; Milošević: “Ubij se!”
Opozicija je, pozivajući svoje pristaše na protest, insistirala na činjenici da je Vojislav Koštunica osvojio 52,54 posto glasova, odbacujući pokušaj vlasti da održi drugi izborni krug.
Policija i njene specijalne jedinice krajem dana stale su na stranu demonstranata, a tokom protesta stradalo je dvoje ljudi – jedna žena i policajac, dok je 65 osoba ozlijeđeno.
VEZANO Džepni Milošević: Slijepa rupa Milorada Dodika
Milošević je 6. oktobra 2000. priznao poraz
Pod tim pritiskom, Milošević je 6. oktobra 2000. priznao poraz, a Koštunici čestitao na pobjedi.
Mnogi građani Srbije vjerovali su da je to konačan poraz autoritarnog režima i da su nastupile korjenite demokratske promjene, uzdajući se u vladu reformatorskog premijera Zorana Đinđića.
No idila demokratije potrajala je vrlo kratko – premijer Đinđić ubijen je u atentatu 12. marta 2003., a ideološki heterogena demokratska opozicija ubrzo se potpuno raspala.
Konzervativac Vojislav Koštunica povukao se s političke scene, vodeća Đinđićeva Demokratska stranka rasula se u nekoliko frakcija, a ni ostali pobjednici povijesnog 5. oktobra 2000. nisu uspjeli ostati privrženi danim obećanjima niti ih dosljedno provesti u djelo.
Slobodan Milošević je zbog optužbi za ratne zločine izručen sudu u Den Haagu u vrijeme vlade prvog demokratski izabranog premijera Zorana Đinđića, a preminuo je 2006. u zatvoru u Scheveningenu, ne dočekavši presudu.
Na vlasti je bio nešto duže od 10 godina.
Vučić, Dačić… Ljudi iz režima Miloševića danas vode Srbiju
Četvrt stoljeća od Miloševićeva pada, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, u vrhu vlasti od 2012., danas ustrajno izbjegava raspisati prijevremene izbore koje na protestima posljednjih par mjeseci traže studentski pokret i zborovi građana čiju podršku imaju studentski zahtjevi.
Aleksandar Vučić bio je dio Miloševićevog režima, tada kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja. Aktuelni ministar MUP-a Srbije Ivica Dačić Miloševićev je nasljednik na čelu Socijalističke partije Srbije.
