Tim istraživača iz Njemačke uspio je oživjeti stanice algi koje su više od 7000 godina ležale zakopane na dnu Baltičkog mora, bez svjetla i kisika, piše The ISME Journal.
Alge su milenijima bile zarobljene pod slojevima sedimenta, u potpunom mraku i bez pristupa kisiku. No, nakon što su ih naučnici stavili u povoljne uslove, stanice su se potpuno oporavile. Počele su proizvoditi kisik i razmnožavati se kao da nikad nisu bile uspavane.
“Rastu i razmnožavaju se kao da se ništa nije dogodilo”
Prema istraživačkom timu, radi se o najstarijem poznatom organizmu iz morskih sedimenata koji je uspješno vraćen iz stanja neaktivnosti, što predstavlja izniman primjer u novom naučnom području poznatom kao “ekologija uskrsnuća” (resurrection ecology).
“Nevjerovatno je da oživljene alge ne samo da su preživjele, nego nisu izgubile ni svoju “kondiciju”, odnosno biološku funkcionalnost”, izjavila je voditeljica studije Sarah Bolius iz Leibnizova instituta za istraživanje Baltičkog mora. “Rastu, dijele se i fotosintetiziraju baš poput svojih savremenih potomaka.”
Savršeni uvjeti za višemilenijsku uspavanost
Mnoge vrste u prirodi ulaskom u uspavano stanje, poput hibernacije kod sisavaca, uspijevaju preživjeti teške uslove tako da usporavaju metabolizam i troše prethodno pohranjenu energiju.
No, u Baltičkom moru vladaju iznimno specifični uslovi koji omogućuju da neke vrste algi prežive u uspavanom stanju puno duže od uobičajenog. Nakon što se algalne stanice spuste na morsko dno, polako bivaju prekrivene sedimentom, što ih dodatno štiti od svjetla i razgradnje.
Najnoviji uzorci izvađeni su iz dubine od gotovo oko 240 metara, u području poznatom kao Istočna dubina Gotlanda, gdje su uslovi anoksični, gotovo bez kisika, što sprječava biološku razgradnju. U kombinaciji s potpunim mrakom, to stvara savršen okoliš za očuvanje algi kroz milenije.
Oživljene ćelije mogu otkriti kakvo je more bilo prije 7000 godina
Naučnici su uspjeli reaktivirati alge iz devet različitih uzoraka, a najstariji je datiran na 6871 godinu, uz moguću pogrešku od 140 godina. Preciznost datiranja omogućila je jasna slojevitost sedimenta, objasnila je Bolius.
“Takvi sedimenti funkcioniraju kao vremenske kapsule koje sadrže vrijedne informacije o nekadašnjim ekosistemima, njihovoj biološkoj raznolikosti, populacijskim promjenama i genetskom razvoju”, rekla je.
Bolius vjeruje da će proučavanjem tih organizama naučnici moći doznati više o uslovima u kojima su izvorno živjeli, poput slanosti vode, temperature i nivoa kisika.
“To što smo uspjeli reaktivirati tako stare alge samo je prvi korak prema razvoju “alata za uskrsnuće” u Baltičkom moru”, dodala je Bolius. “Sada možemo provoditi laboratorijske eksperimente koji nas “vraćaju kroz vrijeme” u različite faze razvoja Baltičkog mora.”
