Širom svijeta 13. septembar obilježava se kao Svjetski dan sepse, bolesti koju stručnjaci nazivaju tihim ubicom jer može pogoditi svakoga i razviti se iz obične infekcije. Sepsa je, kako upozoravaju ljekari, najteža komplikacija infekcije, bilo bakterijske, virusne ili gljivične i jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta.
Sepsa je komplikacija infekcije
“Sepsa je komplikacija infekcije, ali i njen najopasniji oblik koji dovodi do sistemskog poremećaja organizma. Kad imunitet, umjesto da nas brani, krene u prekomjernu i nekontrolisanu reakciju, dolazi do oštećenja organa i po život opasnih posljedica”, pojašnjava dr. Sanda Vujnić, pulmologinja i specijalistkinja kritične njege.
Sepsa se razvija postepeno, kao kontinuitet infekcije, a u najtežim slučajevima vodi do septičkog šoka, dramatičnog pada krvnog pritiska, prestanka dotoka krvi u vitalne organe i smrti.
“Jedan od najalarmantnijih simptoma je nagli pad pritiska praćen ubrzanim disanjem, smanjenjem kisika u krvi, temperaturom, malaksalošću i stanjem konfuzije. Kad dođe do tih znakova, vrijeme postaje presudno”, naglašava Vujnić u tekstu na portalu Znanjem do zdravlja.
Rizične grupe posebno su osjetljive
Rizične grupe posebno su osjetljive na razvoj sepse. Među njima su stariji od 65 godina, pacijenti sa hroničnim bolestima poput dijabetesa, karcinoma i oboljenja bubrega, kao i oni čiji je imunitet oslabljen zbog terapija ili dugotrajnih hospitalizacija.
“Kod osoba oslabljenog imuniteta, sepsa može nastupiti brže i agresivnije jer njihov organizam nema snagu da odbrani vitalne funkcije”, kaže Vujnić.
VEZANO Tiho oštećenje jetre: Pet neuobičajenih znakova koje ne smijete zanemariti
Pandemija COVID-19, podsjeća ona, bila je globalna lekcija o opasnosti sepse. ‘Većina smrtnih ishoda tokom pandemije zapravo su bili ishodi virusne sepse. To je dokaz koliko su moderna vakcina i brzi dijagnostički testovi bili ključni za spašavanje života. COVID-19 nam je pokazao da je sepsa mnogo šira prijetnja nego što se do tada vjerovalo – kazala je.
Svaki sat kašnjenja smanjuje šanse za preživljavanje
Najveći izazov, prema njenim riječima, jeste rano prepoznavanje.
“Svaki sat kašnjenja u postavljanju dijagnoze i započinjanju liječenja značajno smanjuje šanse za preživljavanje. Zato je rana identifikacija i pravovremena terapija ključ. To uključuje antibiotike, infuzione tečnosti i lijekove koji stabilizuju krvni pritisak”, kazala je.
VEZANO Japansko hodanje bolje je za zdravlje srca i kondiciju od 10.000 koraka dnevno
Prevencija je, ističe, jednako važna. Vakcinacija, održavanje higijene, redovne kontrole i brzo reagovanje na simptome osnovne su mjere.
“Mnogo ljudi ne zna da se ishod liječenja sepse ne tiče samo pojedinca i porodice, već i zdravstvenog sistema cijele države. U razvijenim zdravstvenim sistemima postoje protokoli za brzu reakciju, dok u zemljama poput Bosne i Hercegovine sepsa još nije prepoznata kao prioritet javnog zdravstva. To je ozbiljan problem”, istaknula je Vujnić.
Nažalost, prema podacima European Sepsis Alliance, samo mali broj evropskih zemalja uvrstio je sepsu u nacionalne zdravstvene programe. Bosna i Hercegovina, pokazuju podaci iz 2023. godine, još nije među njima.
Raste broj prijavljenih slučajeva sepse u FBiH
Prema podacima iz zdravstveno statističkih godišnjaka Federacije Bosne i Hercegovine, objavljenog od Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2022. godini bilo je 36 prijavljenih slučajeva sepse u FBiH. Broj prijavljenih slučajeva sepse u naredne dvije godine je rastao te je u 2023. bio 101 slučaj, a u 2024. godini taj broj je narastao na 160 slučajeva sepse u FBiH.
Doktorica Sanda Vujnić diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Ross 2008. godine i specijalizirala kritičnu njegu u SAD-u, aktivno djeluje i kao članica stručnog tima platforme Znanjem do zdravlja. Njen apel je jasan ‘Sepsa ne bira i može pogoditi svakoga. Na nama je da budemo svjesni znakova upozorenja, da reagujemo na vrijeme i da zajednički radimo na prevenciji i liječenju.’
