Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kako je siromašna mala država postala jedna od najbogatijih na svijetu

singapur222

Nekad siromašna, mala ostrvska grad-država koja je sredinom 60-ih prošlog vijeka godina stekla nezavisnost (dotad je bila britanska kolonija) usprkos nedostatku prirodnih resursa, u pet decenija postigla je nevjerovatan uspjeh i dana se svrstava među najbogatije zemlje svijeta.

Kada se pogleda u kojoj situaciji je Singapur bio prije 50 godina, čini se da su šanse za uspjeh bile minimalne. Bili su siromašni, živjeli su od nešto malo trgovine i prihoda od britanskih vojnih baza koje su bile smještene na tom ostrvu. Imali su samo 1,6 miliona stanovnika te su bili zemlja bez vlastitog kapitala, industrije i znanja. Inače, sada kad se na Balkanu puno priča o demografiji, treba spomenuti da je ekonomski uspjeh Singapuru donio i veliki rast broja stanovnika. Od 1,6 miliona danas su dosegli gotovo šest miliona.

Singapur je više od 130 godina bio britanska kolonija, a punu nezavisnost dobio je 1965. za vrijeme premijera Lija Kuan Jeva, pravnika školovanog na Kambridžu koji je tvorac njihovog ekonomskog čuda i jedan od najvećih vizionara i stratega u istoriji.

Razvoj Singapura išao je u fazama. U prvoj fazi koncentrisali su se na razvoj vlastite industrije, čijim proizvodima bi se na domaćem tržištu zamijenili oni iz uvoza te kako bi se smanjila zavisnost ekonomije o trgovini. Uspostavljene su razne agencije kojima je zadatak bio poticanje ekonomskog razvoja zemlje.

Radi ostvarenja tog plana već 1961. godine započinje gradnja industrijske zone Jurong.

Ulagače su privlačili poreznim olakšicama i pravnom zaštitom njihova kapitala, no kako je zona bila udaljena od stambenih područja, država je izgradila i jeftine stanove za radnike.

Bilo je mnogo skepsi prema tom projektu, no već 1963. u zoni su proradile 24 fabrike. Pet godina kasnije, na oko 15 četvornih kilometara zone, radile su 153 fabrike, a još 46 ih je bilo u izgradnji. Rast BDP-a u periodu od ‘60. do ‘64. bio je preko pet odsto godišnje.

Finansijski centar Singapura

Sljedeća faza razvoja, krajem 60-ih i tokom 70-ih godina, takođe se odnosi na razvoj industrije, ali se naglasak i napori usmjeravaju ka povećanju izvoza. Takođe, željeli su smanjiti i nezaposlenost koja je nastala zbog povlačenja britanske vojske. Nezaposlenost je tada iznosila oko 10 odsto, a britanske vojne baze indirektno su zapošljavale 40.000 ljudi. Gubitak poslova trebalo je kompenzovati stvaranjem novih poslova.

Prijateljski pristup ulagačima koji je Singapur njegovao privlačio je novac iz cijelog svijeta (najviše iz Japana i SAD-a) te se nastavlja razvoj industrije, ali sada već i finansijskog sektora. Takođe, krajem 60-ih osnivaju Jurong Town Corporation, koja kojoj je osnovni cilj davanje podsticaja razvoju ekomonije.

Rast BDP-a Singapura krajem 60-ih i tokom 70-ih dodatno se ubrzao te je prosječan rast tada iznosio oko 10 %, nezaposlenost je 1978. pala na samo 3,6 %, a udio proizvodnje u BDP-u porastao na 24 %.

Hvataju korak s razvojem tehnologije

Uočljivo je da su pažljivo pratili što se događa u svijetu, ubrzani razvoj tehnologije te se nakon što su izgradili infrastrukturu, razvili industriju i dosegli minimalne stope nezaposlenosti, u 80-im godinama okreću uvođenju viših nivoa tehnologije i poboljšanju kvalitete radne snage kroz razne obrazovne programe.

Kako bi se postigla veća profitabilnost i produktivnost, vlada potiče automatizaciju radnih procesa i uvođenje računarske tehnologije. Što se tiče investicija, od radno intenzivnih industrija okreću se proizvodnjama s visokom dodatnom vrijednošću zasnovanom na znanju, a ne na jeftinom radu.

Početkom 80-ih dodatna vrijednost po radniku u proizvodnji raste s 18.400 na 27.000 dolara, a prosječan rast BDP-a iznosi 7,7 % godišnje.

Tokom 70-ih godina glavni izvozni proizvodi Singapura bili su tkanine, odjeća i osnovna elektronika, a već do 90-ih godina razvija se farmaceutska industrija, proizvodnja mikročipova, avio-industrija itd.

Singapurska luka

Singapur je danas visokorazvijena tržišna ekonomija, s visokim stepenom sigurnosti za investitore i bez korupcije.

O snazi singapurske ekonomije govori i kretanje BDP-a tokom posljednje globalne finansijske krize. Njihova ekonomija 2009. pala je za samo 0,6%, da bi već iduće godine porasao čak 15%. Vlada i dalje traži nove modele razvoja te je sada cilj da Singapur postane ili ostane finansijsko i tehnološko središte jugoistočne Azije.

Plan za budućnost

Početkom prošle godine singapurska vlada objavila je plan u kojem je istaknuto sedam sektora koji bi trebali biti generatori daljnjeg razvoja – finansije, uslužni centri, logistika, urbana rješenja, zdravstvo, digitalna ekonomija i napredna proizvodnja.

Kako bi dodatno povećali svoju atraktivnost za ulaganja, predloženo je jednostavnije osnivanje novih fondova za prduzetnike, poticanje osnivanja različitih preduzeća i olakšanje umrežavanja, pristup novim tehnologijama i sigurno finansiranje.

Naglasak je stavljen i na cyber bezbjednost. Žele povećati stručnost na tom polju kako bi se znanje moglo i izvoziti. Predloženo je i iskorištenje pojava novih tehnologija i industrija poput Ubera, umjetne inteligencije i da se prati kako se industrije mijenjaju uz nove tehnologije.

Istaknuto je i povezivanje preduzeća i univerziteta s globalnim centrima za inovacije kako bi se omogućila razmjena znanja i vještina između Singapura i svijeta.

Naglašena je i potreba da se održavaju odnosi Singapura sa stranim inovatorima koji mogu doprinijeti tome da se vanjsko znanje i stručnost uvezu u tu zemlju. Takođe, ističe se kako je važno da se singapurski preduzetnici obrazuju u inostranstvu, kako bi po povratku u Singapur mogli obogatiti vlastitu zemlju stečenim znanjima.