BiH i Azerbejdžan mostovi između Istoka i Zapada

Bosna i Hercegovina (BiH) i Azerbejdžan moraju biti senzibilni politički, ekonomski i kulturološki za povezivanje Istoka i Zapada, radi mira u svijetu, ali i očuvanja stabilnosti njih samih, rečeno je na konferenciji održanoj u Sarajevu povodom 100. godišnjice osnivanja Azerbejdžana i 75. godišnjice obnove državnosti Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Na međunarodnoj konferenciji o temi ”Kako povezivati Istok i Zapad?” govorili su Eldar Humbat oglu Hasanov, opunomoćeni ambasador Republike Azerbejdžan u Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, akademik Slavo Kukić, Džemal Sokolović i Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99.

Ambasador Hasanov kazao je kako za jačanje država i razvoj društva, inteligencija igra krajnje važnu ulogu. Osvrnuo se na bilateralnu saradnju, kazavši kako su BiH i Azerbejdžan prijateljske, bratske i partnerske zemlje.

”Naša historija je imala sličnosti kada je riječ o problemima. Naše zemlje nalazile su se u sastavu druge države. Danas se mi razvijamo u oblasti ekonomije, politike, kulture, nauke, obrazovanja, turizma… Mi, također, sarađujemo s vama i u sferi energetske sigurnosti, u konkretnom slučaju projekti TANAP i TAP. Azerbejdžan je bio, jeste i bit će dostojan prijatelj narodu BiH”, rekao je Hasanov, koji je BiH poželio prosperitet, mir, dijalog, saradnju i uspjeh.

Kukić je kazao da BiH i Azerbejdžan dijele zajedničku sudbinu u zadnjih 100 godina, istakavši kako su bile u državnim savezima iz kojih su izašle s ranama. Istakao je kako je ta rana za Azerbejdžan pitanje Nagorno-Karabaha, a za BiH političari na vrhu državne piramide koji tu rade, a domovina im je na drugom mjestu.

”Ali, ja mislim da će i Azerbejdžan i BiH savladati te rane svog života u savezima i da će graditi normalno društvo kakvo njihovi građani priželjkuju. Ja mislim, međutim, da BiH ima i druge zajedničke interese, ne samo što se tiče dobrosusjedske saradnje, nego vezano za činjenicu da su i jedna i druga, kao relativno male zemlje, pod udarom neoliberalne filozofije i multinacionalnog krupnog svjetskog kapitala, koji u njima vidi odličnu planetarnu tačku, iz kojih se može još uvijek izvlačiti ekstra profit“, rekao je Kukić.

Smatra kako i jedna i druga zemlja imaju zajednički interes, zajedno s nizom drugih sličnih zemalja, da se odupru tim trendovima i da globalizacijske procese koriste samo u onom dijelu u kojem su oni u interesu ljudi i naroda.

Sokolović je rekao kako sve velike ideje počinju malim korakom te da je ova konferencija mali korak i mala ideja, ali da su ambicije mnogo veće.

Izrazio je nadu da će ideje s ove konferencije pokrenuti lavinu saradnje između dvije zemlje.

”Glavni fokus ovog skupa jeste u tome da pokažemo svijetu da je multikulturalizam moguć, da je tolerancija moguća. Ne samo to, da se mi međusobno možemo i respektirati i da nam je glavni cilj, ne samo da se uvažavamo nego uživamo jedni u drugima. Neka taj prvi sljedeći korak bude saradnja između naša dva bratska grada, Bakua i Sarajeva“, rekao je Sokolović.

Adil Kulenović je izjavio kako je konferencija podijeljena u dvije sesije i da one dolaze u vrijeme zabrinjavajućih turbulencija u savremenom svijetu.

”Mi, zemlje, i Azerbejdžan i BiH, koje se često tretiramo kao Zapad Istoku i Istok Zapadu, moramo biti senzibilni i politički i ekonomski i kulturološki, za gobalno rečeno, odnose Istoka i Zapada, povezivanja Istoka i Zapada radi mira u svijetu, ali i očuvanja stabilnosti naših vlastitih zemalja i koristiti baš te stare pretpostavke i multukonfesionalizam i multietničnost društava, čiji su temelji ugrađeni u našu savremenu državnu egzistenciju, kao prednost u građenju mostova Istoka i Zapada“, rekao je Kulenović.

Umjesto ekvidistance i prema Istoku i prema Zapadu, kako je napomenuo, zemlje moraju postati produktivno tlo – mostovi povezivanja Istoka i Zapada.

”Upravo radi stare kulture tolerancije i razumijevanja, mi ti mostovi možemo biti, pogotovo u vremenima rasta konflikata i nerazumijevanja u svijetu, u vremenima krize”, poručio je Kulenović.