Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

novinar i umjetnik

Ramov Ramo Tučić kroz slikarsku umjetnost progovara o zaboravljenoj djeci rata

ramo2

Tučić je u razgovoru s Ajnom Jusić, predsjednicom Udruženja “Zaboravljena djeca rata“, došao na ideju da pomogne njihovoj borbi putem svoje umjetnost

U Tuzli će 10. februara u Pozorištu mladih biti upriličena izložba slika o Udruženju „Zaboravljena djeca rata“, a autor ove izložbe je mladi novinar i umjetnik Ramov Ramo Tučić čiji je život također obilježio rat i koji je rastao bez oca. Rođen je 1992. godine i živio je u izbjeglištvu u Njemačkoj.

Tučić je u razgovoru s Ajnom Jusić, predsjednicom Udruženja “Zaboravljena djeca rata“, došao na ideju da pomogne njihovoj borbi putem svoje umjetnosti.

– Izložba “ja postojim” govori o njihovoj neprestanoj borbi za identitetom i postojanjem koja ne smije i ne može biti neprimjećena. Svjedoci smo da se u našoj državi stalno oduzimaju prava, problemi se guraju pod tepih i rijetki su oni koji će o tim problemima javno razgovarati. Ono što ja želim prikazati svojim slikama jeste borba za identitet, a ne sažaljenje prema djeci rođenoj zbog rata, jer njima sažaljenja ne treba – kaže Tučić za Fenu.

Kaže da mladi ljudi koji su žrtve ratnog silovanja uopće nisu spremni govoriti o svojoj prošlosti.

– Poznajem nekoliko mladih ljudi koji su rođeni zbog rata. Da bih naslikao sve te slike, morao sam se staviti u njihovu kožu koja je jako “teška”. Oni su stigmatizirani i bit će stigmatizirani sve dok vladajuća struktura na počne da rješava problem njihovog identiteta. Trenutno nigdje u svijetu ne postoji zakon koji prepoznaje djecu rođenu zbog rata kao ranjivu kategoriju – pojašnja Tučić to kao jedan od razloga koji ga je potaknuo na ovakvu izložbu.

Kako je Ajna Jusić, koja se u svijetu danas bori za prava zaboravljene djece rata, a kako bi i oni postali jednaki u društvu, reagirala na Ramovu ideju o izložbi, govori Tučić:

– Pošto Ajnu lično poznajem, dok razgovaramo često kaže da nije poenta da ove priče postanu samo medijski materijal. Poenta je da zaista ova kategorija ljudi postanu aktivni korisnici ljudskih prava. Ajna je u New Yorku rekla da je spremna uložiti i dva puta po 26 godina, ako treba i više, ako će to omogućiti svijet bez diskriminacije, bez stigme. Jer stigma i diskriminacija koju žene doživljavaju, kako Ajnina mama kaže, ponekad teže pada nego sam čin silovanja koji su preživjele – kaže Tučić.

Zato je umjetnost, kako naglašava, upravo ta u kojoj leži najveća moć kako bi ova djeca postala vidljiva.

– Umjetnost je, pa mogu slobodno reći jedan od najjačih kanala kojima se može pričati o nekom problemu. Evo, priča o zaboravljenoj djeci rata. To je priča ispričana putem filma, putem izložbe fotografija, predstave. Sad je nekako došao red da se ispriča i putem slikarstva. Umjetnost je i jedan vid podrške, gdje mi umjetnici biramo problem i pričamo na svoj način o tom problemu. Mišljenja sam da kada “ugasiš” umjetnost u jednom društvu, ugasio si i njegovu slobodu – istaknuo je.

Tučić ovom izložbom ima za cilj pomoći svoj djeci u svijetu koja su zaboravljena, zbog rata, a naročito iz Bosne i Hercegovine.

– Ono što ne želim je da ovom izložbom podstaknem osjećaj sažaljenja. Želim da svojim slikama pričam o njihovoj borbi i njihovom postojanju u društvu. Došlo je krajnje vrijeme da se mladi ljudi rođeni zbog rata više ne kriju i da imaju osnovno ljudsko pravo, a to je identitet i postojanje – rekao je za Fenu Tučić

Najavio je da će ova izložba obići brojne gradove Bosne i Hercegovine.