Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Hahn: Ukidanje viza građanima Turske realno u roku od godinu dana

Johannes Hahn

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn rekao je da bi Evropska unija mogla za građane Turske ukinuti vize, a da je preduslov sporazum o readmisiji, javlja Anadolu Agency (AA).

Naveo je da je vizna liberalizacija sa Turskom apsolutno realna u roku od 12 meseci, podvukavši da Ankara treba prihvatiti sporazum o readmisiji.

“To bi omogućilo da izbeglice, koje dođu u Evropu, mogu biti vraćene u Tursku“; objasnio je Hahn gostujući na austrijskoj državnoj televiziji ORF, te negirajući da EU zbog izbegličke krize čini ustupke Ankari.

Kako je istakao radi se o bezbednosti spoljnih granica EU, jer trenutno 40 posto izbeglica dolazi preko Turske.

Istovremeno dok se državama koje spadaju u Istočno partnerstvo Evropske unije i nemaju nikakve ugovorne odnose sa njom, kao što je Moldavija kojoj su polovinom 2014. godine ukinute vize za kratkoročna putovanja do 90 dana u EU, a isto se najavljuje i za Gruziju i Ukrajinu, te Kosovo koje je sa potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju gotovo u početnoj fazi ugovornih odnosa sa EU, Turska je jedina država kojoj se i dalje održava vizni režim.

Evropska komisija tako, održavanjem viznog režima za EU, čini veliku nepravdu prema Turskoj, posebno jer se radi o državi koja ima najveći stadij ugovornih odnosa sa EU, otvorene pregovore za članstvo.

Turska je država koja je otvorila pregovore sa EU o članstvu još početkom oktobra 2005. godine, u isto vrijeme kada i Hrvatska, čime su to dvije države koje su imale tako visok dostignuti nivo odnosa sa Evropskom unijom na području Zapadnog Balkana, ali i van evropskog dijela kontinenta. Inače, kandidacijski status za EU Turska je stekla u decembru 1999. godine.

Vizni režim za kratkoročna putovanja za Evropsku uniju do 90 dana u okviru šest mjeseci za Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru ukinut je decembra 2009. godine. Učinjeno je to u vrijeme kada je Makedonija već četiri godine imala kandidacijski status za EU, te preporuku Evropske komisije za otpočinjanje pregovora za članstvo koje nije uspjelo radi sporenja sa Grčkom oko imena države.

Srbija je u vrijeme ukidanja viza za EU tek bila predala zahtjev za članstvo u EU, odnosno sticanje kandidacijskog statusa, dok je Crna Gora također bila u procesu sticanja statusa kandidata za EU. Naime, Crna Gora je u vrijeme ukidanja viznog režima za EU bila država koja je godinu dana ranije predala aplikaciju za članstvo u EU, a kandidacijski status je dobila godinu dana nakon ukidanja viza.

Kada su u pitanju Albanija i Bosna i Hercegovina, njima su vize za kratkoročna putovanja u EU ukinute godinu dana kasnije, iza Makedonije, Srbije i Crne Gore, odnosno krajem 2010. godine.

U vrijeme ukidanja viznog režima za EU u slučaju Albanije ta država je iza sebe imala oko godinu i po dana od predaje aplikacije za članstvo u EU, dok Bosna i Hercegovina zbog teških unutrašnjih političkih pitanja koja nisu bila riješena, a koja su tada prvenstveno bila uzrokovana neprovođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić – Finci nije imala na snazi čak ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kao dostignuti stupanj ugovornih odnosa sa EU.

To jasno pokazuje da je Turska iako je i sada, izuzev Crne Gore, ostvarila najveći stepen pristupa EU i dalje kažnjena, jer jedina nema liberalizaciju viznog režima, odnosno održava se vizni režim za putovanja u EU. Čak se za Tursku ne primjenjuje ni liberalniji režim u smislu plaćanja konzularne takse za izdavanje viza kao što je nekada važio za države Zapadnog Balkana čiji građani su plaćali te usluge 35 eura. Za Tursku se primjenjuje konzularna taksa od 60 eura za izdavanje viza.

Čak ni desetine hiljada lažnih azilanata građana u EU iz Makedonije, Srbije i Albanije nisu prepreka za održavanje bezviznog režima prema tim državama, a isto je i sa Kosovom sa kojeg također dolazi najveći broj lažnih azilanata, ali EU najavljuje skoro ukidanje viznog režima.

Još izraženija nepravda prema Turskoj vidljiva je na primjerima Moldavije kojoj su već ukinute vize, te Ukrajine i Gruzije kojim je najavljeno ukidanje viznog režima.
Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Hahn se, istovremeno založio, za ponovno oživljavanje pristupnih pregovora sa Turskom.

On je istakao da su pristupni pregovori jedini instrument za podvlačenje značaja ljudskih prava, koje EU ima u odnosu sa Ankarom.

Zbog toga smatra da treba najpre otvoriti poglavlje o osnovnim pravima.