Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

''Dani knjige, Konjic '23''

Predstavljeno “Anadolovo pismo” u Konjicu

U središtu priče su Bošnjaci izbjegli iz Bosne i Srbije nakon povlačenja osmanske vlasti, a neki od njih pokrenut će, nenamjerno i nesvjesno, krvave događaje koji će izazvati teške napetosti između Osmanlija, Rusa i ostatka Europe

U okviru manifestacije ”Dani knjige, Konjic ‘23” u ponedjeljak navečer je upriličeno predstavljanje trilera “Anadolovo pismo”, autora Zlatka Topčića u Narodnom univerzitetu Konjic.

Riječ je o uzbudljivom trileru čija se radnja odvija u Istanbulu. Ovaj triler je zasnovan na stvarnim povijenim događajima gdje je pisac sebi dao umjetničku slobodu razriješiti značajan povijesni događaj koji je do danas ostao nerazriješen. Naime, u središtu priče su Bošnjaci izbjegli iz Bosne i Srbije nakon povlačenja osmanske vlasti, a neki od njih pokrenut će, nenamjerno i nesvjesno, krvave događaje koji će izazvati teške napetosti između Osmanlija, Rusa i ostatka Europe, priopćeno je s Narodnog univerziteta Konjic.

Važno je naglasiti da je prije Anadolovog pisma, Zlatko Topčić napisao roman “28.06.1914.” i da taj roman završava sa “nastaviće se…” te se zbog toga se postavlja pitanje je li ”Anadolovo pismo” nastavak nagrađivanog “28.06.1914”, na što je autor odgovorio kako se romani mogu razumjeti i odvojeno, ali da će pozoran čitatelj će u ‘Anadolovom pismu’ naći puno poveznica i mogućih odgovora na pitanja postavljena u ”28.6.1914.”

Izložba o doajenu sevdaha Safetu Isoviću u Tuzli

U ateljeu “Ismet Mujezinović”


Izložba o doajenu sevdaha Safetu Isoviću u Tuzli

”Tada je izvršen atentat na Franca Ferdinanda, a 1880. je ubijen ruski potpukovnik Maks Emanuilovič. Tada je najlakše bilo optužiti Bošnjake i taj događaj se rasvjetljavao skoro 150 godina. Trojica bosanskih muhadžera su optuženi da su to učinili iz ”svjesnog nehaja”. Jedan od razloga zbog kojeg sam pisao o tome je i činjenica da u Turskoj živi između 5 i 7 miliona ljudi porijeklom iz Bosne. Taj proces iseljavanja u Anadoliju je kontinuiran, a nije imao adekvatan tretman u književnosti” poručio je autor.

Amina Šiljak Jasenković, doktorica književnopovijesnih znanosti upoznala je autora Zlatka Topčića s pričom o trojici Bošnjaka, a na osnovu relevantnih sudskih zapisa. Ona je tijekom promocije u Konjicu pojasnila kako su se ta trojica muhadžera našla u to vrijeme na mjestu glavnog događaja, a jedan od njih je bio porijeklom iz Konjica, drugi iz Stoca a treći iz Rožaja.

“O stvarnim događajima iz 1880. godine razgovarala sam s autorom uz kavu, i bila sam sigurna da će on to književno uobličiti, pronaći uzroke i odrediti posljedice. I nisam se prevarila u tome jer je nastao sjajan roman, ‘Anadolovo pismo’. U tom razdoblju i tim okolnostima je najlakše bilo okriviti trojicu Bošnjaka, ali autor je ispravio nepravdu, ali pošto ništa nije onako kako izgleda, osjećaj pravde odnosno nepravde će svaki čitatelj drugačije doživjeti”, pojasnila Amina Šiljak Jasenković.

Govoreći o pravdi, autor Topčić je poručio kako je taj slučaj ubistva ostao neriješen skoro 150 godina, da bi ga na koncu riješio Nazifbey.

”Na neki način problematiziram i pitanje zakašnjele pravde, u ovom slučaju pravde koja je čekala skoro 150 godina. Ima li smisla tada pravda kada više nije nitko od aktera živ?”, istaknuo je Topčić.

Pitanja su to o kojima će svaki čitalac dati svoj sud, stoga, već sutra potražite vaš primjerak Anadolovog pisma i nakon čitanja, kako je poručila promotorica Amina Šiljak Jasenković, stanite ispred ogledala, ali budite iskreni u odgovorima.