Život i zdravlje

ALTERNATIVA MESU

Kontroverzna ideja iz Njemačke: “Ljudi, zašto jedete toliko teletine?”

05/05/2022
Foto: Unsplash

"Mikrobiološki proteini ne bi trebali biti promatrani kao srebrni metak nego kao kockica u transformaciji sistema prehrane"

Ako 20 posto govedine zamijenimo mikrobnim proteinima, kao što je Quorn, mogli bismo u sljedeća tri desetljeća upola smanjiti uništenje šuma na planetu, pokazuje nova analiza, piše The Guardian.

Ovim potezom bi se također upola smanjile emisije koje dolaze iz globalnog sistema prehrane, reducirajući uništenje stabala i emisije metana koji dolazi od stoke. Prijašnje studije su pokazale da alternative za meso imaju slabiji utjecaj na okoliš, ali ova posljednja analiza prva je koja predviđa kakav bi to utjecaj moglo imati na svijet.

Deforestacija uništava i život u šumama, ali ju je vrlo teško zaustaviti. Stručnjaci kažu da je najbolji način smanjiti potražnju za proizvodima potiču uništavanje te ih zamijeniti zelenim alternativama. Mikrobni protein se uzgaja u toplim bioreaktorima, poput piva, pomoću mikroba nahranjenih šećerom. Proizvod bogat proteinima mogao bi imati okus poput mesa i biti jednako hranjiv, kažu istraživači.

Danas se 83 posto poljoprivrednog zemljišta koristi za stoku i njenu prehranu, ali meso i mliječni proizvodi koji nastaju čine samo 18 posto kalorija koje ljudi konzumiraju. Proizvodnja mesa preživača, uglavnom govedine, ali također janjetine i kozetine se udvostručila od 1961., ali je serija istraživanja pokazala da konzumacija mesa u bogatim zemljama mora drastično pasti kako bi se pobijedilo klimatsku krizu.

– Prehrambeni sistem je u korijenu trećine globalnih emisija stakleničkih plinova, s proizvodnjom mesa preživača kao najvećim uzrokom, kazao je dr. Florian Humpenöder, istraživač u Institutu za utjecaj klime u njemačkom Potsdamu, koji je bio glavni istraživač u ovoj studiji.

– Dobra vijest je da se ljudi ne trebaju bojati da će u budućnosti morati stalno jesti povrće. Mogu nastaviti jesti burgere i slično, oni će samo biti drugačije proizvedeni.

Istraživanje se fokusiralo na mikrobiološko meso kakvo se proizvodi u industriji posljednjih 20 godina i već je dostupno, kazala je dr. Isabelle Weindl, koja također radi za institut u Potsdamu.

– Čak i kad bi šećer uzeli kao sirovinu, mikrobni proteini zahtijevaju manje poljoprivredne zemlje u usporedbi s mesom preživača.

Ranije studije su pokazale da je proteinska kvaliteta mikrobiološkog mesa ekvivalentna govedini, ali zahtijeva 90 posto manje zemlje i vode te proizvodi 80 posto manje emisija stakleničkih plinova.

U studiji koja je objavljena u časopisu Nature korišten je računalni model koji uključuje razumne projekcije socioekonomskih faktora kao što su veća potražnja za govedinom, porast svjetske populacije, porast dohodaka i promjene u internacionalnoj trgovini.

Redukcija u deforestaciji od 56 posto, što bi bio rezultat toga što bi petina govedine bila zamijenjena mikrobnim proteinima, dogodila bi se u Latinskoj Americi i subsaharskoj Africi. Značajna deforestacija se u ovom modelu događa i zbog proizvodnje druge hrane, palminog ulja i kakaa.

Istraživači su došli do zaključka da zamjena mikrobnim proteinima u velikoj mjeri poništava predviđeni porast potražnje za govedinom, što znači da novi pašnjaci ne bi trebali biti na lokacijama gdje su posječene šume. U slučaju da se udio zamijenjene govedine poveća na više od 20 posto, rezultat bi bio smanjenje povrata jer bi veliki dio deforestacije već bio zaustavljen. A 50 posto zamjene bi do 2050. smanjilo deforestaciju za 82 posto.

Mikrobni proteini mogu biti proizvedeni iz velikog broja različitih mikroorganizama, među kojima su i bakterije, ali glavni izvor na tržištu danas je proizveden iz gljivica, a glavni na tržištu je Quorn.

– Najbolja alternativa mesu je da se jede manje, kazao je Humpenöder.

– Ali mikrobni proteinski proizvodi mogu olakšati ljudima da prestanu konzumirati meso.

Studija nije analizirala kakav efekt imaju alternative mesu koje su bazirane na biljkama, ali i one bi vjerojatno imale znatan utjecaj na okoliš. Meso uzgojeno u bioreaktorima iz životinjskih stanica još je uvijek u ranoj fazi razvoja i nije uključeno u studiju jer nema dovoljno piotrebnih podataka.

Dr. Tilly Collins s Imperial Collegea u Londonu, koja nije bila dio istraživačkog tima, je rekla:

– Dok predviđanja ovog modela snažno ovise o našoj sposobnosti da proizvedemo takve proteinske zamjene, nema sumnje da efikasnost ovakvih alternativa nudi veliki budući potencijal za održivu opskrbu hranom.

– Vlade i industrija proizvodnje hrane trebaju se koordinirati kako bi razvili prikladne standarde za mikrobni protein i buduće povjerenje javnosti. Naša prehrana možda više nikad neće biti ista.

Bioreaktori koji su bili korišteni da bi kreirali mikrobne proteine zahtijevaju grijanje, a upotreba visokougljičnih izvora struje bi nadoknadila dio njihovih povoljnih svojstava, ali zelena struja se širi dok troškovi nastavljaju padati.

– Mikrobni proteini ne bi trebali biti promatrani kao srebrni metak nego kao kockica u transformaciji cijelog sustava prehrane i agrokulture, kombinirajući to sa smanjenom količinom otpada od hrane, inicijativama da se jede zdravije i destimuliranjem prodaje proizvoda koji štete okolišu, rekao je Humpenöder, prenosi Jutarnji.hr.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.