Mala slatkovodna riba poznata kao amazonska moli (Amazon molly) već više od 100.000 godina uspijeva ono što se dugo smatralo gotovo nemogućim u prirodi – razmnožava se bez mužjaka i pritom izbjegava genetske probleme koji obično prate takav način života, piše BBC.
Naučnici vjeruju da bi ovo neobično stvorenje moglo promijeniti dosadašnje razumijevanje evolucije, ali i pomoći u istraživanjima genetskih bolesti i raka.
Sve jedinke su ženke
Amazonska moli nastala je prije oko 100.000 godina ukrštanjem dvije različite vrste riba u vodama današnjeg Meksika i južnog Teksasa.
Za razliku od većine životinjskih vrsta, sve jedinke ove ribe su ženke. Potomstvo nastaje kloniranjem, odnosno stvaranjem gotovo identičnih genetskih kopija majke.
Takav način razmnožavanja dugo je predstavljao evolucijsku zagonetku.
Zašto su naučnici očekivali izumiranje?
Prema klasičnoj evolucijskoj teoriji, seksualno razmnožavanje omogućava miješanje gena i uklanjanje štetnih mutacija kroz generacije.
Vrste koje se razmnožavaju bez razmjene genetskog materijala trebale bi vremenom gomilati genetske greške koje bi na kraju ugrozile njihov opstanak.
Zbog toga su brojni evolucijski modeli predviđali da amazonska moli ne bi trebala opstati duže od približno 10.000 godina.
Međutim, ova vrsta preživjela je deset puta duže.
Tajna je u popravci DNK
Novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Nature otkrilo je da amazonska moli koristi poseban mehanizam poznat kao genska konverzija.
Riječ je o procesu tokom kojeg se oštećeni dijelovi DNK popravljaju kopiranjem zdravih genetskih informacija iz drugih dijelova genoma.
Na taj način riba uspijeva ukloniti veliki broj štetnih mutacija koje bi se inače nagomilavale tokom hiljada generacija.
Naučnici ističu da joj ovaj mehanizam omogućava dio prednosti koje seksualno razmnožavanje pruža drugim vrstama, iako se razmnožava potpuno drugačije.
Mužjaci učestvuju, ali ne prenose gene
Iako amazonske moli koriste spermatozoide srodnih vrsta kako bi pokrenule razvoj embrija, genetski materijal mužjaka ne ulazi u sastav potomstva.
Sve mlade ribe ostaju gotovo genetski identične svojim majkama, što ovu vrstu čini jednim od najneobičnijih primjera dugotrajnog kloniranja u prirodi.
Važno i za medicinu
Istraživači smatraju da bi ovo otkriće moglo promijeniti razumijevanje opstanka vrsta koje djelimično ili potpuno izbjegavaju seksualno razmnožavanje.
Istovremeno, proučavanje mehanizama kojima amazonska moli popravlja svoju DNK moglo bi pomoći u boljem razumijevanju genetskih bolesti, procesa starenja ćelija i razvoja pojedinih oblika raka.
Naučnici sada žele istražiti koriste li slične strategije i druge životinjske vrste koje se razmnožavaju bez razmjene genetskog materijala.
