Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

usk

Do sada identificirano 100 osoba koje su kupile diplome, istraga protiv 72 osobe

afera diplome

Afera prodaje srednjoškolskih i fakultetskih diploma na području Unsko-sanskog kantona obišla je region i Evropu. Kantonalno tužilaštvo još uvijek radi na procesuiranju i sankcionisanju odgovornih. Kakva su posljedice ove afere?

Vita plus Cazin te Multi lingua iz Sanskog Mosta ustanove su koje su prethodnih godina dospjele u javnost zbog sumnje da su izdavale lažne diplome. Istraga u ovom predmetu traje već osam mjeseci a prema procjenama Tužilaštva sa ovim predmetom će se baviti i naredne godine.

“Radi se negdje o provjeri 5000 diploma u Centru za obrazovanje odraslih i u visokoj međunarodnoj školi izdano je oko 1800 diploma”, kaže Albijana Trnavci, sekretar ministarstva obrazovanja USK.

Do sada je identificirano 100 osoba koje su kupile diplome a istraga se vodi protiv ukupno 72 osobe zbog organiziranog kriminala. U okviru finansijske istrage donesena je mjera osiguranja.

“Na imovini osnivača VMŠ Cazin i Centra za obrazovanje odraslih ustanovljena mjera osiguranja kojom im je onemogućeno raspolaganje imovinom”, kaže Irena Marjanović Čavkić, portparol Tužilaštva USK.

Afera „diploma“ u kojoj je novinarki portala Žurnal, “Multilingua” iz Sanskog Mosta izdala diplomu za svega 17 dana obišla je svijet. U tom predmetu podignute su optužnice protiv tri osobe za zloupotrebu položaja i krivotvorenje diplome. Općinski sud u Sanskom Mostu ih je potvrdio i u toku je glavni pretres. U agenciji Job step u Bihaću koja posreduje pri zapošljavanju u Njemačkoj kažu da su sve ove afere ostavile velike posljedice. Najviše na medicinski kadar. Pored kupljenih diploma, u Njemačkoj se više ne mogu nostrificirati ni diplome ljudi koji su medicinsku školu završili vanredno u državnim ustanovama.

“Razlog zbog kojeg se one više ne priznaju je deficit sati. Jer se kroz praksu vidjelo da su ljudi kroz godinu dana završavali četverogodišnje srednje škole i ta zanimanja se više nikako ne mogu porediti sa njemačkim zanimanjima medicinskog tehničara koji tamo traje 3 godine. Znači, deficit u satima prakse i teorije je prevelik da bi se te diplome nostrificirale”, ističe Amanda Kadirić, iz agencije Jobstep Bihać.

Pored ovoga, sa dodatnim problemima se susreću i oni koji su srednju medicinsku školu završili redovno u državnim ustanovama a koji su aplicirali na poslove u Njemačkoj. Naime, većina pokrajina u Njemačkoj ovim kadrovima traži i nastavni plan i program.

“On sadrži negdje oko 200 stranica, a taj se zahtjev traži u medicinskoj školi. To iziskuje plaćanje sudskom tumaču i to košta oko dvije hiljade maraka”, rekao je Dino Felić, medicinski tehničar.

Kako bi se ove kriminalne radnje zaustavile, Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je novu reviziju diploma svih uposlenih u obrazovnim institucijama Unsko-sanskog kantona, kaže se u prilogu BHRT-a.