Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

ministar rada i socijalne politike FBiH

Drljača: Donijeti zakon da porodice s djecom ne bi bile obespravljene u FBiH

vesko_drljaca

Potvrdio je to u razgovoru za Fenu federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača uoči sutrašnjeg zasjedanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojem se treba razmatrati predloženo zakonsko rješenje u vidu nacrta

U skladu s predloženim rješenjima za implementaciju zakona o podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH potrebno je osigurati oko 34.000.000 KM iz budžeta Federacije BiH za dječiji dodatak za oko 50.000 djece, te oko 5.700.000 KM iz budžeta kantona za novčanu pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu za oko 1.800 korisnica.

Potvrdio je to u razgovoru za Fenu federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača uoči sutrašnjeg zasjedanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojem se treba razmatrati predloženo zakonsko rješenje u vidu nacrta.

– Donošenje ovog zakona smo predložili jer je analiza postojećeg stanja pokazala neujednačenost vrsta materijalnih prava po kantonima, različite uslove u postupku ostvarivanja prava, nepripadnost i neprimjerenost ostvarivanja prava zaposlenih porodilja u sistemu socijalne zaštite i različite osnovice i procente od osnovice za obračun materijalnih davanja – kazao je Drljača.

Naime, zbog nemogućnosti pojedinih kantona da u svojim budžetima obezbijede potrebna sredstva za ovu namjenu i da u većini kantona kantonalni propisi nisu usklađeni sa federalnim, bilo da nisu uopšte doneseni ili nisu osigurana finansijska sredstva u budžetima kantona, porodice s djecom su u ovim kantonima ostale obespravljene.

– Imajući u vidu navedeno, a posebno činjenicu da je finansiranje prava porodice s djecom iz budžeta kantona po važećem zakonu popraćeno ozbiljnim poteškoćama, pripremljen je Nacrt zakona, kojim je prije svega, predloženo da se iz federalnog budžeta obezbjedi finansiranje prava na dječiji doplatak, a iz budžeta kantona pomoć porodiljama koje nisu u radnom odnosu – navodi Drljača.

Ostala prava iz osnovnog paketa, kako dodaje, finansirala bi se iz kantonalnih budžeta shodno materijalnim mogućnostima kantona.

Finansiranje prava na dječiji dodatak iz budžeta Federacije BiH, ističe Drljača, predloženo je kao jedini način da se osigura dostupnost i ujednačenost ovog prava na cijeloj teritoriji Federacije, nezavisno od kantona u kojem korisnik ima prebivalište.

– Zakonom nije regulisano pravo na naknadu plaće porodilji u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, ali Javnom politikom je jasno ukazano da trenutni način regulisanja prava na naknadu zaposlenih porodilja nije u skladu s međunarodnim standardima u ovoj oblasti, kao i da se priroda ove vrste novčanih davanja (doprinosne naknade zasnovane na radno-pravnom statusu) ne uklapa u prirodu ostalih novčanih davanja iz sistema socijalne zaštite (nedoprinosne naknade zasnovane isključivo na postojanju socijalne potrebe) – kazao je Drljača.

Nadalje, Javnom politikom je procijenjeno da je za provedbu predmetnog zakona potrebno ojačati kadrovske kapacitete organa i ustanova nadležnih za provedbu propisa iz oblasti socijalne i dječje zaštite.

– Takvim jačanjem u smislu osiguranja dovoljnog broja izvršilaca moglo bi se na adekvatan i kvalitetan način odgovoriti novim potrebama i opravdanim zahtjevima korisnika iz ove oblasti. Reorganiziranjem postojećih stručnih kapaciteta u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, resornim kantonalnim ministarstvima i centrima za socijalni rad/službama socijalne zaštite osiguralo bi se adekvatno jačanje kadrovskih kapaciteta navedenih institucija bez potrebe za velikim finansijskim izdvajanjima – rekao je Drljača.

Također, potrebno je postupno i sistematsko unapređenje tehničkih i materijalnih uslova rada lokalnih službi za socijalnu zaštitu u Federaciji BiH, te vršiti periodičnu obuku i stručno usavršavanje djelatnika u oblasti socijalne zaštite i zaštite porodice s djecom.

– Redovnom edukacijom postigla bi se kvalitetna primjena zakonodavstva, korisnici bi dobivali pravilne informacije što bi im olakšalo i sam postupak u ostvarivanju prava. Redovnom edukacijom jačali bi se individualni kapaciteti, što bi doprinijelo većoj uključenosti i iznalaženju što jednostavnijih načina za ostvarivanje prava korisnika, kao i uvezivanju sa svim relevantnim institucijama iz oblasti zaštite porodice s djecom – poručio je u razgovoru za Fenu federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.