Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Livno

Kantonalna bolnica obustavila hladni program, nema novca za lijekove!

kantonalna bolnica livno

Ukupni dug bolnice na dan 31. decembra 2020. iznosio je 14.391.580,45 maraka bez zakonskih zateznih kamata, a samo prema dobavljačima dug iznosi 6,3 miliona maraka

Direktorica Kantonalne bolnice “fra Mihovil Sučić” u Livnu dr. Mladenka Perković objavila je u četvrtak kako je u toj bolnici trenutno obustavljen hladni program zbog nemogućnosti nabavke lijekova.

Koliko je situacija alarmantna govori činjenica da je trenutno obustavljen hladni program zbog nemogućnosti nabavke lijekova, a odjeli su ostali bez antibiotika i drugih sredstava nužnih za liječenje, upozorila je, uz ostalo, u saopćenju za javnost Perković.

– Dobavljači su godinama isporučivali lijekove i ostalu robu, svjesni da nismo u mogućnosti ispoštovati rok plaćanja od 60 dana po fakturi. Trenutno se nalazimo u situaciji da nas dobavljači uvjetuju avansnom uplatom kako bi izvršili isporuku robe – naglasila je.

U svom obrazloženju, direktorica je navela kako se Katnonalna bolnica Livno financira temeljem ugovora u pružanju bolničke zaštite koji se svake godine potpisuje sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Kantona 10.

Ističe da novčani iznos koji Zavod u ugovoru godišnje bolnici osigurava nije dostatan za plaće kao i za redovno poslovanje bolnice u normalnim uslovima.

Plaće i naknade se, kaže, obračunavaju u skladu s kolektivnim ugovorom koji su potpisali sindikati, resorno ministarstvo, a koje je njihova ustanova dužna primjenjivati.

Za vrijeme pregovora za zaključenje kolektivnih ugovora koji su se odvijali u Ministarstvu rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Kantona 10 prije četiri godine, zdravstvene ustanove su upozoravale da povećanje satnice i koeficijenta neće biti održivo za zdravstvene ustanove, ako se od strane ministarstva i Zavoda ne osiguraju dodatna novčana sredstva.

– Napominjemo da je i prije potpisivanja kolektivnih ugovora finansijsko stanje u bolnici bilo loše. Bolnica je poslovala s gubitkom, a stvaranjem dodatnih obveza i ne osiguranjem sredstava za pokriće u obvezi, stvorene su još veće dubioze poslovanja bolnice – istaknula je Perković.

Pojava pandemije, dodala je, dodatno je pogoršala ionako tešku finansijsku situaciju, ali zahvaljujući pomoći i donacijama dobrih ljudi u kratkom vremenu došli su do određene količine zaštitnih rukavica, maski, odijela, dezinficijensa i druge zaštitne opreme, kako bi omogućili pacijentima i zaposlenicima zaštitu u uvjetima u kojima su se našli.

Uz to, na ovako tešku situaciju, naglašava Perković, Porezna uprava FBiH je aktivirala rješenje o ograničenju prava na raspolaganje novčanim sredstvima na računu poreznog obveznika iz 2016. te vrši nadzor nad plaćanjem prema svim fizičkim i pravnim osobama.

Ukupni dug bolnice na dan 31. decembra 2020. iznosio je 14.391.580,45 maraka bez zakonskih zateznih kamata, a samo prema dobavljačima dug iznosi 6,3 miliona maraka.

– U proteklih šest mjeseci obraćala sam se u više navrata po različitim pitanjima našem osnivaču kao i Vladi Kantona 10 radi otklanjanja gore navedenih problema, ali do danas nismo dobili nikakav konkretan odgovor, odnosno nije provedena nijedna mjera koja bi riješila probleme – poručila je Perković.

Iako su osnivači bolnice u Livnu Skupština i kantonalna Vlada, po riječima direktorice, od početka postupka prisilne naplate do sada osnivači nijednom nisu razmatrali konkretne mjere u rješavanje problema u zdravstvu.

– Bolnica se nije nikada nalazila u situaciji da se dovede u pitanje isplata plaće djelatnicima te ako se ne poduzmu određeni hitne mjere već sljedeći mjesec nećemo imati dovoljno sredstava za isplatu plaća. Moram navesti kako Zavod za zdravstveno osiguranje Kantona 10 isplaćuje svojim djelatnicima regres, što bolnica nije nikada mogla isplatiti – kazala je Perković.

Ako Skupština i Vlada, upozorava ravnateljica, ne poduzmu konkretne mjere u cilju otklanjanja problema naslijeđenih gubitaka bit će onemogućen rad Kantonalne bolnice Livno, jedine zdravstvene ustanove u županiji koja pruža sekundarnu razinu zdravstvene zaštite.