BiH

British Council u BiH

Lagumdžija: Birokratija usporava usvajanje EU standarda u BiH

21/02/2021

Council of Europe je osmislio ovaj program posebno skrojen za bh. prilike – osvrće se na određene preporuke i potrebe gdje je potrebno unaprijediti državne službe, konkretno Bosne i Hercegovine

Dok se ne kreira profesionalna državna služba oslobođena bilo kakvih političkih uticaja, Bosna i Hercegovina (BiH) neće ispuniti uslove i preporuke koje je dobila od Evropske unije (EU) za reformu institucija, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Amila Lagumdžija, direktorica British Councila u BiH.

British Council u BiH trenutno u BiH sprovodi projekt obuke za mlade državne službenike koji rade na poslovima EU integracija, pod okriljem EU, koja projekat finansira sa 1,5 miliona evra.

Strategijom proširenja EU za Zapadni Balkan reforma javne uprave definisana je kao jedan od osnovnih faktora za napredak u procesu EU integracija. U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH konstatovano je da nije došlo do napretka u oblasti reforme bh. javne uprave.

RSE: Kako se biraju službenici koji će proći obuku i na koji način smatrate da će ovaj projekat doprinijeti unapređenju javne uprave u BiH?

Lagumdžija: Program EU za mlade državne službenike je posebno skrojen put profesionalnog usavršavanja za službenike i službenice svih nivoa vlasti javne administracije u Bosni i Hercegovini. Kroz ovaj program radimo sa mladim državnim službenicima i službenicama, do sedam godina iskustva u javnoj upravi koji na svojim pozicijama obavljaju poslove koji doprinose procesu pristupanja Evropskoj uniji. Oni će biti de facto nosioci promjena u toku procesa proširenja.

Program podrazumijeva četiri elementa, uključuje stručne treninge, radne razmjene između institucija unutar Bosne i Hercegovine, razmjene sa institucijama na prostoru Zapadnog Balkana i rad na prijedlozima i inicijativama za poboljšanje rada državne službe na osnovu preporuka Evropske unije. Same treninge provodi College of Europe iz Brugesa (Briž) u Belgiji. Oni su kao obrazovna ustanova vrlo bliski radu institucija Evropske unije u Briselu i na taj način omogućavaju polaznicima pristup vrhunskim predavačima i, ono što je jako važno, umrežavanju sa zvaničnicima Generalne direkcije za proširenje i politiku susjedstva u Briselu.

Council of Europe je osmislio ovaj program posebno skrojen za bh. prilike – osvrće se na određene preporuke i potrebe gdje je potrebno unaprijediti državne službe, konkretno Bosne i Hercegovine. On podrazumijeva kombinovani način učenja u virtualnim učionicama, prilagodili smo se trenutnoj situaciji, i nudi raznolike aktivnosti, kao što su radionice, grupne sesije, virtualne posjete, simulacije, metode igranja uloga i radne sastanke. Pokrivene su četiri generalne teme, od osnova razumijevanja dinamike Evropske unije do oblikovanja politika, evaluacija itd.

Polaznici su odabrani putem otvorenog konkursa, koji je bio otvoren u septembru. Potom je uslijedila selekcija prema akademskim stručnim kriterijima. Kandidati su prošli procjenu nivoa znanja engleskog jezika i krug intervjua sa stručnom komisijom. Odabrani su takođe i na osnovu njihovih prijedloga, gdje su predstavili svoje prijedloge javnih politika na kojim bi oni radili u toku ovog programa usavršavanja.

RSE: Strategijom proširenja Evropske unije za Zapadni Balkan posebno se ističe reforma javne uprave kao jedan od osnovnih faktora za napredak u procesu EU integracija. U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH konstatovano je da nije došlo do napretka u oblasti reforme bh. javne uprave. Prema Vašem mišljenju, koji su najveći problemi u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini?

Lagumdžija: Kao prvo, ja bih istakla da je reforma javne uprave jedan vrlo dugotrajan proces gdje treba biti realan u očekivanjima kada je u pitanju promjena koja se dešava. Međutim, kompleksnost naše javne administracije, preklapajuće nadležnosti i nedostatak neke zdrave i efikasne koordinacije, istinske saradnje, jesu prepreke koje zaista sprečavaju usvajanje određenih politika koje su u skladu sa standardima EU. Izvještaj takođe ističe da nedostaje transparentnost, da postoji loše razvijen koncept elektronske uprave. To se ističu kao značajni nedostaci javne uprave.

Da bi se osigurala profesionalna državna služba, preporuke nalažu da se uprava vodi principima zasluga i da se oslobodi političkih uplitanja, posebno kada je u pitanju zapošljavanje i mobilnost državnih službenika. Različiti radni uslovi u institucijama, kada je u pitanju kantonalni i svi drugi nivoi vlasti i različite prakse na različitim tim nivoima vlasti, zaista otežavaju mobilnost talentovanih i motiviranih državnih službenika koji bi mogli doprinijeti eurointegracijama kroz razne institucije na teritoriji cijele države.

Takođe, ne postoji koordinisan pristup upravljanju ljudskim potencijalima i propisima u državnoj službi. To takođe stoji na putu razvoju budućih talenata državnih službenika koji bi mogli nositi te promjene.

Postoji duga lista nekih prepreka koje se ističu. Sistem kreiranja politika u Bosni i Hercegovini i dalje je rascjepkan, pravni okvir o učešću javnosti treba se poboljšati i dosljedno primjenjivati. Dakle, lista nedostataka je značajna, međutim, proces pristupanja je, kao što sam rekla, vrlo kompleksan. Stoga postoje jasne preporuke kojih se treba držati, treba ih slijediti da bi se ostvario napredak ka profesionalnoj javnoj upravi koja će biti oslobođena političkih uticaja i biti u službi građana.

RSE: Da li se onda može reći da je birokratski aparat u Bosni i Hercegovini glomazan, skup i neefikasan? Kako to promijeniti?

Lagumdžija: To je vjerojatno najčešće pominjana karakteristika našeg administrativnog aparata. I to jeste sve tačno. Međutim, glomazna javna administracija nije nužno problem niti prepreka sama po sebi.

Decentraliziranu državnu strukturu, koju imamo u BiH, imamo i u drugim zemljama članicama Evropske unije i kompatibilna je sa članstvom u EU. Međutim, Bosna i Hercegovina treba reformirati svoje institucije i osigurati njihovu funkcionalnost kako bi mogle da preuzmu obaveze koje pristup Evropskoj uniji nalaže, kako bi Bosna i Hercegovina mogla efikasno da učestvuje u donošenju odluka, provodi pravne stečevine EU itd.

Bitno je spomenuti da je strateški okvir za reformu javne uprave usvojen na svim nivoima vlasti, što je značajan napredak. Sada je potrebno otvoriti prateći Akcioni plan. Nakon toga, potrebno je uspostaviti političko tijelo koje će upravljati koordinacijom reforme javne uprave i potom je potrebno osigurati da se taj strateški plan i akcioni planovi osvježavaju u skladu sa postignutim rezultatima i sa pratećom vizijom. Ured koordinatora za reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini ističe da su svi ovi koraci u planu.

Međutim, po mom mišljenju mali, ali vrlo važni koraci ka uspostavljanju nekih transparentnih procesa i efikasnijih usluga za građane od strane državne službe, mogu uveliko poboljšati odnos građana prema državnoj službi i javnu podršku koju bi državna služba dobila.

Recimo, profesionalno i efektno osmišljena digitalizacija mnogih servisa prema građanima i prema pravnim subjektima, uveliko bi poboljšala efikasnost rada, oslobodila bi kapacitete za druge segmente, državni službenici bi se mogli posvetiti nekim možda važnijim pitanjima od onih koji su sada puka administracija.

Naravno, možemo se opet vratiti na upravljanje kadrovima i talentima unutar državne službe, što je vrlo važno, kao u bilo kojoj drugoj organizaciji – prepoznati osobe koje imaju kapacitet, volju i viziju da nose te promjene.

RSE: Pomenuli ste da je veliki problem politizacija javne uprave, tj. sistem kadriranja i zapošljavanja na osnovu političke pripadnosti. Kako tome stati u kraj?

Lagumdžija: Preporuka svakako jeste da se kreira profesionalna državna služba oslobođena bilo kakvih političkih uticaja. Dok se to ne desi u velikoj mjeri, Bosna i Hercegovina neće ispuniti uslove, neće slijediti preporuke koje su joj date za reformu svojih institucija.

RSE: Koje bi bile preporuke za bolji rad javne uprave u BiH, koje bi se mogle lako i brzo implementirati?

Lagumdžija: Za brzo – nisam baš sigurna, ali korak po korak, sigurno da da. Javna uprava potrebno je da je usmjerena na korisnike, ona mora biti u službi građana i treba da ima usklađen pristup na cijeloj teritoriji BiH, usklađen pristup modernizaciji, pojednostavljenju i zaista digitalizaciji usluga prema građanima i prema pravnim subjektima.

Prema Izvještaju o Bosni i Hercegovini 2020. godine, tri jasne preporuke postoje. To je Akcioni plan za reformu javne uprave, koji treba usvojiti, i Strateški okvir za upravljanje javnim finansijama. Finansijska potpora reformi javne uprave je zaista jako bitna i ona mora dolaziti iz same države. Trenutno se reforme javne uprave najvećim dijelom finansiraju iz donatorskih sredstava, a to nije održivo.

Druga preporuka je postavljanje političkog tijela za odlučivanje koje bi upravljalo ovom koordinacijom reforme javne uprave na svim nivoima vlasti Bosne i Hercegovine, i potrebno je izmijeniti i dopuniti Zakon o državnoj službi, kako bi se osigurao stup poštivanja principa zasluga, na svim nivoima vlasti, u skladu s tim nastaviti jačati neke kapacitete za državnu službu.

Komentari

Autor: Gojko Veselinović (RSE)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.