BiH

festival sloboda narodu

Srđan Puhalo u Sarajevu promovisao knjigu “Kako mladi u BiH opažaju protekli rat”

15/06/2022

Riječ je o istraživanju stavova mladih u BiH i njihovih roditelja

Promocijom knjige “Kako mladi u BiH opažaju protekli rat”, autora Srđana Puhala, završen je drugi Festival #SlobodaNarodu u Sarajevu, čije su aktivnosti trajale sedam dana.

Riječ je o istraživanju stavova mladih u BiH i njihovih roditelja.

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj postoje najmanje tri etnički podijeljene interpretacije posljednjeg rata. Takva istorija je odlično oružje za dnevnopolitičku manipulaciju, za postizanje političkih ciljeva, podršku vladajućim snagama, očuvanje nacionalnog identiteta, ponosa i samopouzdanja, a ne izvor objektivnih znanja i provjerenih činjenica o prošlosti.

Takvim manipulacijama se kreira stalna napetost između pripadnika tri etničke grupe – Srba, Hrvata i Bošnjaka. Te tri etničke podijeljene istine su potencijalno sjeme nekog budućeg sukoba u Bosni i Hercegovini.

U ovom istraživanju učestvuju mladi ljudi koji su rođeni poslije rata i o njemu uče posredno, iz priča roditelja i rodbine, razgovarajući sa prijateljima, u školi, iz medija, beletristike, filmova, ali i od domaćih političara. Oni su odrasli u etnički očišćenim sredinama gdje dominira jedan narativ o ratu, dok se alternativni narativi opažaju kao lažni i neprijateljski. Zbog toga je bilo interesantno vidjeti kako mladi ljudi u Bosni i Hercegovini opažaju događaje, političare, oficire iz 90-ih godina i kako ih interpretiraju.

Publikacija “Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju protekli rat?” je nastala kao rezultat istraživačkog projekta UG Agencija za saradnju, edukaciju i razvoj pod nazivom „Kritičko razmišljanje i nova paradigma prema demokratskom društvu”, koji je u potpunosti podržala Evropska unija. Izdavač je Pro Educa iz Banjaluke. Stavovi koji su izneseni u ovoj publikaciju su autorski i ne predstavljaju izričite stavove i mišljenja Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj, Evropske unije i Pro Educe.

Festival “Sloboda narodu”

Javne tribine, predavanja na fakultetima, te dvodnevni festival tokom kog su organizatori ponudili devet panel diskusija, sa skoro 40 panelista, o aktuelnim i zanimljivim temama.

Tokom festivalske sedmice, Centar za edukaciju ”Pro Educa”, koji je osmislio i realizuje Festival, obogatio je kulturni i društveni život grada događajima. Jedan od njih je bila Javna tribina “Zakonske regulative u BiH i njihova implementacija u cilju zaštite životne sredine”. Javna tribina je organizovana u cilju što boljeg i potpunijeg razumijevanja problema unutar Bosne i Hercegovine u vezi sa važnom temom kakva je ekologija i životna sredina sa kojima se suočava lokalno stanovništvo iz različitih opština Bosne i Hercegovine.

Organizovana su i dva predavanja za studente, “Kako namjestiti tender”, o procesu javnih nabavki i zloupotrebama, i transparentnosti tendera, a predavač je bio Slobodan Golubović. Cilj predavanja bio je pružanje drugačije perspektive mladima o temama koje su se ustalile u sve sisteme u našem društvu i o tome koliko je važno da baš oni budu jedni od učesnika promjena.Drugo predavanje održala je Jelena Obućina “Šta nas ne nauci teorija, a treba nam svakodnevno u praksi?”, za studente novinarstva.

Centralna dvodnevna manifestacija Festivala #SlobodaNarodu održana je u Domu mladih, Skenderija gdje su posjetioci imali priliku da uživaju u zanimljivim panel diskusijama, 10. i 11. juna.

Tokom ova dva dana posjetioci su imali priliku da slušaju panel diskusije na temu “Odnos Srbije i Hrvatske prema BiH”, Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su neminovno povezane ljudskim, ekonomskim, kulturnim i drugim društvenim vezama. Povezane su i emocijama… Gdje smo zapeli, gdje smo zaustavljeni, gdje smo u jednom trenutku došli do zida, u ovim odnosima? Učesnici panel diskusije bili su: Milan Ćulibrk, Goran Milić, Vildana Selimbegović, Zlatko Dizdarević, uz moderaciju Lejle Ramić Mesihović.

Druga panel diskusija nosila je naziv “Da li mediji trebaju da imaju stav, ili je dovoljno da budu objektivni”. Boško Jakšić, Jelena Obućina, Amir Zukić i Duška Jurišić, razgovarali su o medijima, da li trebaju da imaju stav ili je dovoljno da budu objektivni, da li postoje nezavisni mediji, koliki je problem postojanje propagande i dezinformacija u javnom prostoru?

“Teorije zavjere i kako živjeti sa njima” bio je naziv treće panel diskusije. Šta su teorije zavjera? Kako razlikovati teorije zavjere od stvarnih zavjera? Kada su se teorije zavjere potvrdile kao tačne? Da li su teorije zavjere rezultat nepovjerenja u institucije, nauku, autoritet ili nešto četvrto? Ova i mnoga druga pitanja postavljao je moderator panela Nenad Veličković, svojim gostima Jeleni Kalinić, Krešimiru Mišaku, Damiru Marjanoviću i Nebojši Blanuši.

Posjetioci su kao najzanimljiviju panel diskusiju ocijenili “Umjetnost i aktivizam- ima neka tajna veza” gdje su Sergej Trifunović, Svetislav Basara, Dino Mustafić, zajedno sa Rubinom Čengić pokušali da otkriju tajnu veze između umjetnosti i aktivizma, koja je uloga umjetnika u društvenom životu i može li umjetnost pobijediti politiku.

Drugi dan posjetioci su imali priliku da slušaju panel diskusiju “Kako odbraniti prirodu? Iskustva aktivista”, na ovoj panel diskusiji aktivisti Boris Vuksan, Ibrahim Turak, Dženis Ćulov, Amar Taso, sa moderatoricom Sandrom Josović, razmjenjivali su svoja iskustva i govorili o rizicima koje nosi aktivizam i kako uspjevaju da svoju borbu održe uprkos bezbjednosnim rizicima.

Panel Diskusiju “Građanska BiH- sada, nekada, nikada?” moderirala je Nermina Mujagić, a Mirjana Marinković-Lepić, Haris Ćutahija i Damir Banović su pokušali da odgovore na vječito pitanje o status građanstva u zemlji. Pitanjima iz publike potvrđeno je da je građanstvo na plećima pojedinaca a da su mediji, akademska zajednica i politika uspavani i daleko od učešća u stvaranju uslova potrebnih za građanski orjentisano društvo.

“Koga treba liječiti: LGBTIQ osobe ili društvo?” bio je naziv trećeg panela, drugog dana, na kojem su učestvovali aktivisti Darko Pandurević, Maja Šarić, Dina Barjektarević, a moderirala je Delila hasanbegović Vukas. Svoja emotivna životna iskustva su podijelili sa publikom i nakon čega su svi koji su poslušali ova svjedočenja ostali sa puno preispitivanja o ustaljenim stavovima u našem društvu.

Poslednje dvije panel diskusije bile su “Dometi istraživačkog novinarstva” i “Kako pospremiti nered na Balkanu?”, posjetioci su imali priliku da slušaju Vladimira Otaševića, Milicu Vojinović, Nerminu Kulogliju, Slobodana Golubovića, Nerzuka Ćurka, Žarka Puhovskog, Boška Jakšića i Slavu Kukića.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.