Ruski mediji svjesno dezinformiraju javnost?

Brojni ruski mediji su izvještavali o ubistvu Zelimkhana Khantgoshvilija 23. avgusta u berlinskom Tiergartenu. To ne čudi jer međunarodni istraživački novinari strahuju da bi iza ubistva mogla biti ruska tajna služba.

Khangoshvili, gruzijski građanin čečenskog porijekla, je ubijen pucanjem u leđa i glavu iz pištolja sa prigušivačem. On je nekoć bio zapovjednik čečenskih separatista i borio se u drugom čečenskom ratu protiv Rusije. Moskva ga optužuje za terorizam zbog čega ga je stavila na potjernicu. Kada je u Gruziji protiv njega počinjeno nekoliko pokušaja atentata on je potražio utočište u Njemačkoj, piše DW.

Diskreditacija žrtve ubistva

Neki ruski mediji pokušavaju diskreditirati žrtvu. Unatoč nedostatku dokaza “Kommersant” je napisao da su za ubistvo odgovorni Čečeni. Pri tome se list poziva na “poznanike žrtve” koji nisu imenovani. Oni su Khangoshvilija, kako piše list, opisali kao “utjecajnog borca” kojeg su mogli ubiti samo Čečeni – ili Čečeni iz Rusije ili oni koji su pobjegli u Europu. Pozivajući se na “Kommersant” ovo su potom javili i drugi mediji, među njima i novinska agencija “Interfax”.

Osim toga u Rusiji se izvještava da je Khangoshvili imao islamističku prošlost. Pri tome je on u Njemačkoj skinut sa liste osoba koje predstavljaju islamističku prijetnju. Na listu je Khangoshvili dospio na osnovu uputa ruske tajne službe. Ipak više ruskih medija mu i dalje prebacuje islamizam. Primjerice u jednom izvještaju ruske televizije “RT” ubijeni je označen kao “islamista” jer se u drugom čečenskom ratu borio na strani komandanta Šamila Basajeva, a ovaj slovi kao međunarodni terorista.

Špekulacije umjesto dokaza

U nekoliko ruskih medija se također špekulira o tome ko bi mogao imati interesa za skandal oko Khangoshvilija. Tako je državna televizija “Rossija 24” optužila DW i njemački list “Tagesspiegel” da u slučaju ubistva Khangoshvilija vide samo “ruski trag” jer je takav trag “interesantniji i više obećavajući”. Voditelj televizije je o izvještavanju zapadnih medija rekao da se u ovom slučaju “novinarstvo pretvorilo u ogromnu teoriju zavjere”.
Prethodno je ruski list “Wsgjad” prebacio njemačkim medijima da zbog želje za skandalom i pohlepe šire pogrešne informacije jer njemačkim listovima “za vikend nedostaje brizantnog sadržaja”.

Kakve veze ima ubistvo sa G7 i Nord Stream 2?

Iako ubistvo Khangoshvilija sasvim jasno nije povezano ni sa G7 niti sa plinovodom Nord Stream 2, koji se trenutno gradi od Rusije ka Njemačkoj, u ruskim medijima su se pojavile odgovarajuće špekulacije. Tako televizija “Rossija 24” navodi kako njemačka kancelarka Angela Merkel navodno treba “jake argumente” za Samit G-7 kako bi ubijedila druge zemlje članice G7 da se Rusija ne može vratiti u grupu najvažnijih industrijskih zemalja svijeta.

Ruska novinska agencija “Ru-AN” je čak otišla toliko daleko i dala naslutiti da SAD i europske zemlje slučaj ubistva preuveličavaju jer tako žele spriječiti završetak gradnje plinovoda Nord Stream 2. Ipak prema mišljenju ruskih autora takva nastojanja će ostati bez uspjeha jer će Njemačka “odoljeti svim prigovodima i prijetnjama jer joj potreban plinovod iz Rusije”.

Taktike za dezinformiranje

Izvještaj koji je napravila “Rossija 24”, u kojem su novinari proglašeni teoretičarima zavjere, je primjer klevetanja, smatra Ben Nimmo iz američke istraživačke tvrtke “Graphika” koja između ostalog otkriva dezinformacije na društvenim mrežama. On kaže da Kremlju bliski mediji na neprijatne vijesti reagiraju ne samo klevetom, već i izokretanjem činjenica, optužbama, skretanjem pozornosti i zastrašivanjem.

Jedan od ciljeva te taktike je međunarodna istraživačka mreža “Bellingcat”. Aktivisti ove mreže istražuju ubistvo u Berlinu, a prethodno su istraživali o srušenom malezijskom avionu MH17 2014. godine u Donbasu. “Kremlj odavno vodi kampanju klevetanja Bellingcat-a. U konačnici su uposlenici Bellingcat-a veoma dobri u onome što rade”, kaže Nimmo. Prema mišljenju ovog eksperta Kremlju bliski mediji aktiviste “Bellingcat-a” optužuju za rusofobiju. Osim toga oni su pozvali ljude da ne čitaju izvještaje “Bellingcat-a”.

Ipak još uvijek ne možemo govoriti o velikoj ruskoj kampanji dezinformacija kao u slučaju dvostrukog agenta Sergeja Skripala, protiv kojeg je u Velikoj Britaniji izveden napad otrovom ili kao u slučaju MH17, smatra Nimmo. Ruska kampanja u slučaju Khangoshvilija će ovaj put zavisiti od toga kako će se ponašati njemačka vlada, smatra on. “Ako njemačke vlasti ne poduzmu ništa i stvar jednostavno zataškaju onda ne treba očekivati porast dezinformacija, ali ako bude glasnih saopćenja onda ćemo dobiti dugu kampanju”, kaže Nimmo.