Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

jasan stav

Stano: EU i SAD ostaju snažne pristalice evropske budućnosti čitave regije

vucic kurti borrell lajcak
Foto: X

Posjet tzv. Velike petorke dolazi nakon oružanog napada na kosovsku policiju 24. septembra u Banjskoj na sjeveru Kosova tijekom kojeg je ubijen kosovski policajac te tri srpska napadača

Europska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) ostaju snažne pristalice normalizacije odnosa između Kosova i Srbije i europske budućnosti čitave regije, kazao je u utorak, u Briselu glasnogovornik EU Peter Stano, a povodom posjeta predstavnika EU, SAD-a, Njemačke, Italije i Francuske Beogradu i Prištini.

“Imamo jasna očekivanja da će strane nastaviti proces normalizacije i ispuniti svoje obveze bez odlaganja ili uvjeta”, rekao je Stano.

Svrha posjete

Posebni predstavnik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, te glavni savjetnici čelnika Francuske, Njemačke i Italije, Emmanuel Bonne, Jens Plötner i Francesco Talo, posjetit će 21. oktobra Kosovo i Srbiju kako bi se sastali s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem i srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

“Svrha ove posjete je postizanje konkretnog napretka u provedbi Sporazuma na putu ka normalizaciji odnosa nakon nedavnih događaja”, rekao je Stano.

Posjet tzv. Velike petorke dolazi nakon oružanog napada na kosovsku policiju 24. septembra u Banjskoj na sjeveru Kosova tijekom kojeg je ubijen kosovski policajac te tri srpska napadača.

Službena Priština je za taj napad optužila Srbiju i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a službeni Beograd negira umiješanost u te događaje.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je u ponedjeljak, u Tirani da EU čeka rezultate istrage napada u Banjskoj kako bi imala službeni stav prema Srbiji.

No kosovska predsjednica Vjosa Osmani kazala je danas na konferenciji za novinare u Prištini da su istrage institucija Kosova uz podršku međunarodnih partnera već jasno dokazale da Srbija stoji iza terorističkog napada od 24. septembra, prenose Reporteri.net.

Napadi povezani sa Srbijom

Prema riječima Osmani, postoje četiri elementa koja povezuju Srbiju s ovim napadom, a koja vode do srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

“Četiri su bitna elementa koja povezuju Srbiju s ovim napadom, a koja vode do Vučića i to finansiranje kriminalnih struktura, oružje koje je proizvedeno u vojnoj industriji Srbije, obavljene obuke što ni srpska država ne poriče da je radila za te skupine, i umiješanost i političke veze srpske države s teroristima koji su predvodili ovaj napad”, rekla je Osmani.

Osmani drži da je nakon dvanaest godina potrebno preispitati proces dijaloga, jer je takav pristup potaknuo Vučića na nasilje i agresiju te da iz događaja od 24. septembra treba izvući lekcije i promisliti o cijelim procesu dijaloga u svjetlu onoga što se dogodilo u Banjskoj.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić kazala je u ponedjeljak u Tirani kako razgovori s europskim i predstavnicima SAD-a krajem tjedna neće biti laki ali kako očekuje da će predstavnici tzv. Velike petorke shvatiti kako žive Srbi na Kosovu i kako je to izvan svih europskih standarda.

“Ja očekujem, možda zvuči naivno, ali da zaista vide kako Srbi na Kosovu žive i koliko je to izvan bilo kakvih standarda koji trebaju postojati bilo gdje na svijetu, a najmanje u okviru europskog kontinenta”, rekla je Brnabić.

Susret u Briselu

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila da se tokom samita Berlinskog procesa nije sastala s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem ali je istaknula da svi sudionici tog samita smatraju da je “krajnje vrijeme” za osnivanje Zajednice srpskih općina (ZSO).

“Čula sam i to mi je drago, uglavnom su svi pričali o tome da je zaista krajnje vrijeme za osnivanje ZSO i da je prošlo više od 10 godina, da je potpis EU također na tom dokumentu, Briselskom sporazumu i da se treba formirati ZSO. Evo to mi se čini nekako upečatljivije nego na svim sastancima do sada”, rekla je premijerka Srbije.

Kurti i Vučić sastali su se posljednji put u okviru dijaloga 14. septembra u Briselu, a na tom sastanku nisu uspjeli dogovoriti plan redoslijeda provedbe dogovora za što je EU okrivila kosovskog premijera te je nakon toga uvela kaznene mjere Kosovu.