UNHCR nudi praktične preporuke za podršku evropskim zemljama

Budući da se svijet mobilizuje za suzbijanje širenja COVID-19, mnoge zemlje u Evropi i šire, usvojile su vanredne mjere za upravljanje njihovim granicama, uz ograničavanje vazdušnog putovanja i prekograničnog kretanja. UNHCR, UN-ova agencija za izbjeglice, pozvala je danas evropske zemlje da sačuvaju mnogobrojne pozitivne prakse i udvostruče napore na jačanju sistema azila u Evropi u ovim vremenima punim iskušenja.

Ohrabruje činjenica da su gotovo dvije trećine evropskih zemalja pronašle način da efikasno upravljaju granicama, istovremeno omogućivši osobama koje traže azil pristup njihovim teritorijama. Medicinski pregledi na granicama, zdravstvena potvrda ili privremeni karantin po dolasku neke su od mjera koje su uvele evropske zemlje. To su važni pozitivni presedani za druge države u Evropi i šire.

“Sa izbjeglicama i tražiteljima azila u središtu naših napora, mi smo pripremili niz praktičnih preporuka kao podršku nacionalnim sistemima azila, dok i dalje nastavljamo sa pružanjem naše ekspertize vladama”, izjavila je Pascale Moreau, regionalna direktorica UNHCR-a za Evropu.

Mjere za ublažavanje širenja COVID-19, poput fizičkog distanciranja, ograničenja kretanja i okupljanja, uticale su na funkcionisanje sistema azila u Evropi, bilo da se radi o registraciji novih zahtjeva i dokumentacije za azil, određivanju statusa ili sudskom preispitivanju. Posljedice mogu biti ozbiljne kako za predmetne pojedince tako i za države. Na primjer, ako novi zahtjevi za azil nisu registrovani, boravak ljudi nije regulisan, te oni nemaju pristup osnovnoj pomoći i zdravstvenim uslugama. Ako se postupci za azil obustave, državni organi koji se bave azilom suočit će se sa velikim izazovima nakon što se ove aktivnosti opet pokrenu, ili još gore, riskirat će da izgube ili čak ponište prošla ulaganja u sistem azila u državi.

Prepoznavši rizike takvih štetnih posljedica, većina evropskih zemalja je barem djelimično prilagodila svoje sisteme azila trenutnoj situaciji. Postupci registracije su pojednostavljeni i prilagođeni tako da dopuštaju pismeno ili elektronsko podnošenje podnesaka ili su pomjereni unaprijed tako da se vremenski podudare sa medicinskim pregledima, dok je izdavanje dokumentacije automatizovano. Ostali su prilagodili fizičku infrastrukturu u objektima za intervjue ili pokušavaju i unapređuju tehnike daljinskog intervjuisanja, poput videokonferencija, kako bi nastavili sa postupcima azila.

Prihvatni kapaciteti za novopridošle u većini evropskih zemalja su već neko vrijeme pod pritiskom – što je sada dodatno pogoršano vanrednom situacijom zbog COVID-19. Rizici prenošenja virusa posebno su visoki u pretrpanim prihvatnim objektima ili zatvorenim prostorima, poput objekata za pritvor imigranata. Brojne države su počele puštati zatvorene tražitelje azila u sigurnije uvjete prihvata. Države također preduzimaju različite proaktivne mjere kako bi se poboljšali uvjeti u prihvatnim objektima, sa ciljem smanjenja rizika prijenosa. Neke države su brzo reagovale i kreirale dodatne privremene prihvatne kapacitete tako što su iskoristile neiskorištene objekte ili prazne hotele u koje su izmjestile ljude iz prenapučenih objekata, uz davanje prednosti izmještanju rizičnih skupina, poput starijih osoba.

“Priznajući ogromne izazove nastale zdravstvenom krizom, pozivamo države da nastave sa naporima u spašavanju izbjeglica i migranata koji su zatečeni na otvorenom moru”, izjavila je Moreau.

“Ne treba da odgađamo aktivnosti niti da oklijevamo kada je riječ o spašavanju života. Kada ljudi koji očajnički traže sigurnost stignu do naših granica, bilo na kopnu ili na moru, nikada im ne smijemo okrenuti leđa niti ih vratiti u opasnost iz koje su pobjegli.”

Ograničenje prihvatnih kapaciteta također je glavni razlog zbog kojeg se dovodi u pitanje iskrcavanje izbjeglica i migranata koji su spašeni nakon stravičnog putovanja preko Sredozemlja. Međutim, iako je povećanje prihvatnih kapaciteta u evropskim zemljama značajna polazna tačka, potrebno je uložiti više napora, uključujući jaču solidarnost unutar EU kad je riječ o izmještanju ovih ljudi.

Sa prebacivanjem težišta kao dio odgovora na COVID-19 u Evropi, javljaju se i rizici, ali i nove mogućnosti. Mjere preduzete u vremenima nedaća mogu pridonijeti izgradnji otpornijih sistema azila u budućnosti.

“Svi mi zajedno treba da identifikujemo i prihvatimo takve mogućnosti, na primjer, digitalna sredstva za registraciju zahtjeva za azil, intervjuisanje na daljinu ili radnje kojima ćemo ubrzati postupak azila, a pritom ostati fer”, izjavila je Moreau. “UNHCR je zahvalan prihvatnim zajednicama i državama i cijeni njihove napore da zaštite prostor azila u Evropi u vrijeme pojačanog rizika po javno zdravlje za sve.”

Regionalni ured UNHCR-a za Evropu je prikupio pozitivne prakse koje se primjenjuju širom Evrope i objavio kompilaciju pozitivne prakse i praktičnih preporuka. Ova kompilacija nudi praktičnu potporu državama u osiguranju pristupa teritoriji i azilu, rješavanju ograničenja kretanja, ili efikasnoj komunikaciji sa tražiteljima azila i izbjeglicama o rizicima koje donosi COVID-19.