Mikroplastika je posljednjih godina postala jedna od najčešće spominjanih tema kada je riječ o uticaju zagađenja na zdravlje ljudi. Iako su sitne plastične čestice već pronađene u vodi, hrani, zraku, pa čak i u ljudskom organizmu, naučnici tek počinju razumijevati kakve posljedice mogu ostaviti na zdravlje.
Novo istraživanje stručnjaka s Medicinskog univerziteta u Beču pokazalo je da mikroplastika napravljena od PET materijala može ostati u plućima te uticati na rad imunološkog sistema, odnosno prirodne odbrambene mehanizme organizma.
PET, odnosno polietilen-tereftalat, jedna je od najčešće korištenih vrsta plastike na svijetu. Nalazi se u plastičnim bocama, ambalaži za hranu, sintetičkoj odjeći, ali i pojedinim medicinskim proizvodima.
Čestice ostaju u plućima
U eksperimentu provedenom na miševima istraživači su analizirali šta se događa nakon udisanja sitnih PET čestica.
Rezultati su pokazali da su mikročestice ostale prisutne u plućima najmanje dvije sedmice nakon samo jednog izlaganja. Tokom tog perioda zabilježeni su znakovi upale disajnih puteva.
Naučnici su također primijetili povećan broj imunoloških ćelija koje imaju važnu ulogu u alergijskim reakcijama. Među njima su bili limfociti, koji koordiniraju odgovor organizma na strane supstance, te eozinofili, vrsta bijelih krvnih zrnaca koja se često povezuje s alergijama i astmom.
Jača reakcija na alergene
Posebnu pažnju istraživača privukli su rezultati dobijeni kombinovanjem mikroplastike i polena ambrozije, jedne od najpoznatijih biljaka koja izaziva sezonske alergije.
U tom slučaju upalni proces u disajnim putevima bio je znatno izraženiji nego kod izloženosti samo polenu ili samo mikroplastici.
Voditeljica istraživanja Michelle Epstein istakla je da rezultati ukazuju na to da mikroplastika nije pasivan materijal koji se bez posljedica zadržava u organizmu.
“Čini se da mikroplastika može aktivno uticati na imunološke procese i mijenjati način na koji organizam reagira na alergene”, navela je Epstein.
Potrebna dodatna istraživanja
Tokom dodatnih eksperimenata istraživači su primijetili da PET čestice mogu uticati i na proizvodnju antitijela, zaštitnih proteina koje organizam stvara kako bi prepoznao i neutralizirao potencijalno štetne supstance.
Ipak, naučnici upozoravaju da se rezultati ne mogu direktno prenijeti na ljude jer je istraživanje provedeno na životinjama u strogo kontrolisanim laboratorijskim uslovima.
To znači da još nije potvrđeno da će isti efekti biti prisutni kod ljudi koji su svakodnevno izloženi mikroplastici putem zraka, hrane ili vode.
Sve prisutniji problem
Uprkos tome, studija predstavlja važan signal da bi mikroplastika mogla imati veći uticaj na zdravlje nego što se ranije pretpostavljalo, naročito kod osoba koje već imaju alergije ili respiratorne bolesti poput astme.
Mikroplastika nastaje raspadanjem većih plastičnih predmeta, ali i trošenjem sintetičkih tkanina, automobilskih guma i ambalaže. Zbog svoje izuzetno male veličine, ove čestice lako dospijevaju u okoliš, a zatim i u ljudski organizam.
Istraživači iz Beča poručuju da su potrebne dodatne studije kako bi se preciznije utvrdilo na koji način i u kojoj mjeri mikroplastika utiče na ljudsko zdravlje. Njihovi nalazi, kako navode, predstavljaju još jedno upozorenje da bi „nevidljive“ plastične čestice koje svakodnevno udišemo i unosimo hranom mogle imati značajnije posljedice nego što se donedavno vjerovalo.
