Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Jedan od najstrožih u BiH

Svaki treći osuđenik u fočanskom zatvoru je počinio ubistvo

zatvor foca (4)

Trenutno je u KPZ Foča oko 390 zatvorenika. Dužina kazni zatvorenih lica je 3.700 godina zatvora. Svaki treći osuđenik je osuđen za ubistvo. Zatim, preko 30 posto je osuđeno za ratne zločine. Najduža kazna zatvora, koju je izrekao nadležni sud, a koji je ovdje upućen je 45 godina zatvora

U Kazneno-popravnom zavodu u Foči, jednom od najstrožih zatvora u Bosni i Hercegovini, svaki treći osuđenik je tu zbog ubistva. Unutar zidina kaznu služi oko 390 zatvorenika, među kojima je i veliki broj osuđenika za ratne zločine, piše Anadolu Agency (AA).

Tišina i zvuk ključa u rešetkama vodi vas unutar zatvora odakle posljednjih deset godina nije bilo pokušaja bijega. Ekipa Anadolu Agency (AA) bila je u posjeti baš u vrijeme kada su osuđenici imali slobodno vrijeme za šetnju.

Oko 11 sati i svi su na poligonu koji se nalazi unutar zgrada u kojima su inače smješteni rizični i visokorizični osuđenici.

Neki od njih šetaju, neki sjede, a ima i onih koji vrijeme koriste za telefoniranje. Dok šetamo jedan od čuvara nam pokazuje na jednu zgradu, koja je ograđena još jednim zidinama. Zatvor u zatvoru. Radi se o Odjelu posebnog režima za one najneposlušnije, koji od 2011. godine djeluje po sistemu jedna ćelija, jedan zatvorenik. Uglavnom su tu smještene osobe koje nisu za boravak s drugim zatvorenicima.

Obilazimo prostoriju po prostoriju. U jednom dijelu radionica gdje osuđenici izrađuju predmete od drveta, zatim tu su i prostorije za molitvu, za pripadnike tri vjere, a u podrumu je i biblioteka. Kako nam kaže osuđenik koji tu radi, a koji nije želio stati pred kamere, osuđenici su jako zainteresovani za čitanje. Najveće interesovanje vlada za knjige Ive Andrića.

Zanimljivo je da u osuđenici u KPZ Foča imaju i svoj list “Horizont”. Tekstove u njemu pišu i uređuju osuđenici koji pohađaju novinarsku sekciju. U listu pišu o nekim svojim doživljajima. U njemu imaju priliku iskazati i svoja novinarska umijeća, pišu o sebi ali i o pripadnicima službe obezbjeđenja u zatvoru.

Svaki dan zatvorenika organiziran je prema kućnom redu

Direktor fočanskog zatvora Siniša Golijanin već je 12 godina na čelu ove kazneno-popravne ustanove.

“On je najstariji zavod u RS-u, a s radom je počeo 1950. godine. U njemu su uglavnom osuđena lica, koja su uputili nadležni sudovi. U ovom zavodu izdržava se i kazna dugotrajnog zatvora, dakle, preko 20 godina i trenutno tu kaznu izdržava 30-tak lica”, rekao je Golijanin.

U sklopu KPZ-a Foča ima zatvoreno i poluotvoreno odjeljenje.

“Zatvoreni krug zatvora je poseban, omeđen je visokim zidovima i bodljikavom žicom, službom obezbjeđenja s dugim cijevima. Dok je poluotvoreno odjeljenje sasvim drugačije, nema zidova ni bodljikave žice”, izjavio je Golijanin.

Smatra da su kazneno-popravni zavodi u Foči i Zenici najstroži zatvori jer se u njima izdržavaju dugogodišnje kazne zatvora.

“Trenutno je u KPZ Foča oko 390 zatvorenika. Dužina kazni zatvorenih lica je 3.700 godina zatvora. Svaki treći osuđenik je osuđen za ubistvo. Zatim, preko 30 posto je osuđeno za ratne zločine. Najduža kazna zatvora, koju je izrekao nadležni sud, a koji je ovdje upućen je 45 godina zatvora”, pojasnio je Golijanin.

“Jedino su uskraćeni slobodom kretanja. Opet je zakon definisao njihova prava – način boravka, ishrane, liječenja i sve ostalo”, istakao je Golijanin.

U KPZ Foča posljednjih godina nije bilo pokušaja bijega

“U posljednjih deset godina nije bilo nijedno bjekstvo iz ovog zatvora. Bilo je zloupotrebe pogodnosti gdje se osuđeniku odobrila vanzavodska pogodnost. Bilo je pet takvih upotreba koje se kvalifikuje kao bjekstvo jer se nije s pogodnosti vratio u određeno vrijeme. Prošle godine bio je jedan pokušaj bjekstva, ali ne iz zatvora, nego iz bolnice gdje je to lice bilo na liječenju. Posljednje bjekstvo iz zatvora je bilo 2006. godine”, podsjetio je Golijanin.

Siniša Golijanin

Rad u Zavodu je dobrovoljne prirode. Nije obavezan i svako ima pravo da donese tu odluku.

“U Zavodu trenutno radi oko 60 posto zatvorenika. U Zavodu imamo i fabriku namještaja koja zapošljava najveći broj osuđenika. Imamo i redarske službe, koje vode računa o higijeni, pravljenu i podjeli hrane…”, izjavio je Golijanin za AA.

U KPZ-u je posljednjih godina zabilježena tendencija smanjena fizičkih sukoba osuđenika iako kazne izdržavaju rizični i visoko-rizični osuđenici.

“U posljednje dvije, tri godine dođe od četiri do šest sukoba osuđenih lica u kojima učestvuje od pet do 12 osuđenika. Međutim, nije bilo nanošenja nekih teških tjelesnih povreda”, poručio je Golijanin.

Mile Mastilo

U KPZ-u već 11 godina radi Mile Mastilo, pomoćnik direktora za obezbjeđenje u KPZ Foča i načelnik policije u zavodu. Prije dolaska u KPZ radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a i Graničnoj policiji BiH.

“S obzirom da sam dolazio iz drugih sigurnosnih agencija i da nisam imao predstavu o zatvorima ni o zatvorskim sistemima, na početku sam bio skeptičan. U zatvorima je sve propisano, određeno, kako samo ponašanje zatvorenika tako i odnos službenih lica prema njima”, pojasnio je Mastilo.

Odnos i komunikacija između službenog lica i zatvorenika, smatra on, prije svega mora biti profesionalna.

“To je osnovno i ono čega se svaki policajac mora držati, uz uvažavanje svakog zatvorenika i njegove ličnosti. Svako drugo ponašanje predstavlja kršenje nekih normi. Zaista je rijetkost da pripadnici službe obezbjeđenja dođu u situaciju da su ispunjeni zakonski uslovi da moraju primijeniti zakonom predviđena sredstva prinude. U prošloj godini nismo imali nijednu upotrebu sredstava prinude. U godini prije je bila jedna upotreba i to vezivanje službenim lisicama”, kazao je Mastilo za AA.

Potcrtao je da komunikacija između policijskih službenika i zatvorenika mora biti dvostrana.

U KPZ-u Foča u dnevnoj smjeni nalazi se od 15-20 pripadnika službe obezbjeđenja.

“Smatram da je to dovoljno iako mi uvijek u pripravnosti imamo i dodatne snage. Ukoliko bi se narušila bezbjednost u većem obimu, postoje mjere uzbunjivanja i dolaska ostalih pripravnika”, kazao je Mastilo.

Tokom razgovora saznajemo da su neki osuđenici tokom izdržavanja kazni u zatvoru završili i neke škole.

Još uvijek je nejasna tišina koja vlada među tolikim brojem osuđenika za teška krivična djela.