Krenuo je konačan pad Vladimira Putina

Koliko god bila kratka, pobuna Jevgenija Prigožina i pripadnika njegove plaćeničke grupe Wagner, otkrila je dublje podjele unutar ruskog establišmenta i oružanih snaga o smislu rata u Ukrajini, istovremeno ukazujući da je vlast Vladimira Putina slabija nego bilo kada u posljednje dvije decenije, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Tri Putinova rata

Vladimir Putin suočio se s najvećim izazovom za svoje predsjedništvo nakon što je sistem kojim je upravljao posljednje 23 godine, pod pritiskom rata u Ukrajini, popustio proteklog vikenda i na trenutak se pretvorio u oružani sukob unutar Rusije, ukazuje The Washington Post.

Marš na Moskvu nekadašnjeg Putinovog saveznika Jevgenija Prigožina, u pratnji konvoja naoružanih članova njegove privatne plaćeničke grupe Wagner, bio je suočavanje za predsjedništvo koje je do sada opstajalo zahvaljujući Putinovoj sposobnosti da podijeli i vlada – sukobljavajući suparničke grupe i na kraju arbitrirajući među zavađenim elitama.

Iako je na kraju prekinuta, Prigožinova pobuna razotkrila je duboke slabosti unutar Putinove vladavine, povećavajući prijetnju od građanskog rata i u nekoliko sati u subotu, 24. juna, činilo se da predstavlja prijetnju samoj Putinovoj poziciji.

Greška za greškom

“U posljednje vrijeme Putin pravi grešku za greškom, a Prigožin bi mogao biti njegova kritična greška”, rekao je Mihail Hodorkovski, nekoć najbogatiji čovjek u Rusiji koji je postao vodeća opoziciona ličnost u egzilu. Trenutna kriza, kako god završila, u konačnici će dodatno oslabiti Putinov režim, rekao je Hodorkovski.

Ruska elita, dodaje list, osjeća sve veću nelagodu zbog rata u Ukrajini i sve jaču ulogu grupe Vagner otkako je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine i, uprkos očekivanjima, nije uspio brzo svrgnuti vladu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Jedan visoki član ruskih diplomatskih krugova rekao je da je Prigožinova sve glasnija kritika o vođenju rata ipak imala odjeka u dijelovima elite što dovodi do sve veće podjele oko Putinovog rata.

Posebno je ukazao na ispad vođe Wagnera u petak, 23. juna, u kojem je prvi put odbacio Putinov glavni izgovor za ulazak u rat, izjavivši da Rusija nije suočena s vanrednom sigurnosnom prijetnjom od Ukrajine ili NATO-a, te da su ruski vojni zvaničnici prevarili Putina u vezi rata.

Napetost unutar elite

Da napetost unutar ruske elite raste pokazala je i nedavna izjava uticajnog ruskog zastupnika Konstantina Zatulina, bliskog višim članovima ruske službe bezbjednosti FSB, da Moskva nije uspjela postići nijedan od svojih ratnih ciljeva i da su mnogi od njih postali “besmisleni”.

Sergej Markov, politički konzultant povezan s Kremljem, rekao je da je Prigožinova pobuna predstavljala “kolosalan šok i neuspjeh” ruskog predsjednika.

“Neuspjeh za Putina je propala specijalna vojna operacija. Neuspjeh je što se Zapad potpuno i čvrsto uključio u ovaj rat, a sada je potpuni promašaj što se najspremniji dio ruskih oružanih snaga okrenuo protiv njega i ruskih vlasti”, rekao je Markov, zaključivši da Putin “sada ima tri rata. Rat u Ukrajini. Rat sa Zapadom. A sada domaći rat”.

Nestabilnost i spletke

Paravojna grupa Vagner zaustavila je svoj marš na Moskvu u subotu, nakon što je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko posredovao u dogovoru između ruskog predsjednika Vladimira Putina i pobunjenika, čime je izbjegnut oružani sukob koji je prijetio da gurne zemlju u građanski rat, napisao je The Wall Street Journal.

Provizorno primirje bilo je najnoviji obrat u burnom danu koji je naglasio sve veće napetosti unutar ruskog establišmenta i oružanih snaga i pokrenuo ozbiljna pitanja o Putinovom očuvanju na vlasti, ističe list uz ocjenu da Wagnerova jednodnevna pobuna povećava nestabilnost i izglede za daljnje spletke u nuklearnoj sili.

Za Putina, koji je u subotu ujutro optužio Prigožina za izdaju i naredio svojoj vojsci da slomi Vagnerovu pobunu, dogovor u kojem je posredovao Lukašenko predstavljao je neuspjeh, napisao je The Wall Street Journal naglasivši da je to djelimično uzrokovano činjenicom da ruske sigurnosne snage uglavnom nisu pružale otpor dok su se Vagnerove kolone brzo kretale prema Moskvi.

Ipak, naglašava list, bilo je manje jasno šta su događaji od subote zapravo značili za Prigožina. Marš na Moskvu isprva je istaknuo njegovu ogromnu snagu kao vođe motivisanih i dobro naoružanih paravojnih snaga, u oštrom kontrastu s ruskom vojskom uglavnom demoraliziranom nakon 16 mjeseci borbi u Ukrajini.

Heroj za Ruse

Međutim, krajnji rezultat je pokrenuo pitanja da li je Prigožin pogrešno izračunao tok događaja i hoće li moći zadržati bilo kakvu moć dok je u Bjelorusiji, ističe list dodajući da je šef Wagnera, koji je predvodio ofanzivu na ukrajinski grad Bahmut, postao heroj za Ruse nezadovoljne sporim napredovanjem rata.

On je u subotu ujutro najavio kretanje iz Rostova prema Moskvi, ali je nekoliko sati kasnije stao, rekavši da je shvatio da je “sada trenutak kada se može proliti krv”. Prigožin je “vjerovatno došao sebi” i shvatio koliko bi okrutna borba bila za Moskvu, rekao je Seth Jones, viši potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu.

Nekoliko minuta nakon što je sporazum objavljen, američki zvaničnici rekli su da je njihova procjena da će događaji u subotu vjerovatno odvući Putinovu pažnju s Ukrajine, što bi Kijevu moglo dati prednost u narednim danima.

“Šta god da se sada desi, ono što vidimo je istorijski i imat će ozbiljne posljedice za Putina”, rekao je Abas Galjamov, bivši pisac Putinovih govora, koji je sada kritičar režima i živi van Rusije.

Historijski događaj

Kada historija zabilježi pad ruskog predsjednika, navest će da je kraj igre počeo 24. juna nakon pobune Wagnerovih plaćenika koji su s oklopnim vozilima krenuli ka Moskvi, ocjenjuje u analizi The Times.

Uprkos tome da je neposredna kriza ublažena zahvaljujući intervenciji bjelosruskog predsjednika, šteta je već učinjena, ističe londonski list i dodaje da Prigožin za Putina postao izdajica i izbjegavanje kazne u sklopu sporazuma o primirju je za ruskog predsjednika dodatna neugodnost i frustracija.

S druge strane, mnogi unutar ruskih snaga bezbjednosti slažu se s Prigožinovim kritikama o vođenja rata i za njih je on, u posljednje vrijeme, jedan od poštenijih i tačnijih komentatora s prve linije fronta.

Tri stupa Putinovog režima

Putinov režim počiva na tri stupa, ukazuje Times ističući da su to njegov lični legitimitet, njegova kontrola sigurnosnog aparata i mogućnost da troši velike količine novca na teške probleme

. Novca je sve manje, njegov legitimitet koji je već u raspadanju pretrpjet će dodatni udarac, a jedinstvo i lojalnost sigurnosnog aparata sada su očigledno dovedeni u pitanje, ocjenjuje list.

Isto tako, Prigožinov državni udar, prema pisanju Timesa, već ima uticaja na rat. Ukrajina je navodno iskoristila trenutak udvostručivši svoje napore da ponovo zauzme Bahmut, a postoje izvještaji i o pripremama ruskih rezervnih padobranskih jedinica za premještanje s položaja u Ukrajini u slučaju da budu potrebne za ponovno zauzimanje Rostova na Donu ili odbranu Moskve.

Putinova vlast sve slabija

Oružana pobuna na putu za Moskvu, koliko god bila kratka, ukazuje da je Putinova vlast slabija nego u bilo kojem trenutku od kada je preuzeo dužnost prije više od dvije decenije, ocjenjuje The New York Times ističući da su posljedice pobune i prilika i opasnost za SAD i njene saveznike u možda najnestabilnijem trenutku od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Iako bi nered u Rusiji mogao dovesti do sloma njenih ratnih napora baš u trenutku kada ukrajinske snage započinju svoju dugo očekivanu kontraofanzivu, pojedini analitičari smatraju da bi se SAD trebale fokusirati na sprječavanje prelijevanja nasilja i nereda.

Alina Polijakova, predsjednica Centra za analizu evropske politike u Vašingtonu smatra da bi se SAD i saveznici “trebali fokusirati na podršku Ukrajini dok planiraju sve moguće scenarije, uključujući pad Putinovog režima i njegovu zamjenu tvrdodesničarskom frakcijom koja će biti brutalnija i manje suzdržana kada je riječ o ratu u Ukrajini.”

Nuklearni arsenal

Američki zvaničnici su dodatno nervozni zbog nestabilnosti u zemlji i obraćaju posebnu pažnju na ruski nuklearni arsenal. “Slabost rađa riskantnije Putinovo ponašanje”, rekao je bivši američki ambasador u Rusiji Jon Huntsman Jr.

S druge strane, američki zvaničnici predviđaju da će nesloga unutar ruskih snaga bezbjednosti potaknuti sumnje koje već muče ruske trupe o smislu rata i sposobnosti njihovog vodstva, dok istovremeno malo ko vjeruje da će se Prigožin jednostavno povući.

Bivši ambasador pri NATO-u i posebni izaslanik za Ukrajinu Kurt D. Volker kaže da Prigožinova pobuna označava početak kraja rata i Putinovog mandata, čak i uz dogovor koji je prekinuo marš na Moskvu.

“Ne vjerujte preokretu”, rekao je. “Ovo je pozicioniranje. Prigožin želi da ga Rusi vide kao heroja dok traži veću podršku i postavlja zahtjeve. Država će krenuti na njega i to mu može biti izgovor da se ‘nevoljko’ brani.”